Edita Štefanić, Ivan Štefanić, Alistair J. Murdoch, Chris M. Yates, Snježana Tolić

Poljoprivredni fakultet Osijek, Trg Svetoga Trojstva 3, 31000 Osijek
The University of Reading, Early Gate, Reading RG6 6AT, UK

SAŽETAK

Grah je, kao i većina povrtnih biljaka, vrlo osjetljiv na kompeticiju s korovima. Uporaba herbicida predstavlja u svijetu najrašireniju mjeru njihova suzbijanja, ali se posljednjih godina sve više uočavaju kontraproduktivni učinci kemijske zaštite. Stoga se danas teži k intregriranoj zaštiti povrća koja koristi alternativne metode u cilju sprečavanja ekonomski značajnijih šteta, a kemijska je žaštita svedena na najmaju moguču mjeru.

Tijekom dvogodišnjeg pokusa (1999. i 2000. godina) na području Osiječko-baranjske županije ispitivane su različite varijante integrirane kontrole korova: mehaničko suzbijanje (uz različito vrijeme i frekvenciju prohoda), uporaba post-em herbicida samo u trake, te kombinacija post-em primjene u trake uz jedan prohod mehaničkog suzbijanja. Za usporedbu su korištene varijante s pre-em i post-em primjenom odgovarajućih herbicida po cijeloj površini te varijanta s potpunim odsustvom kemijske zaštite od korova.

Podaci dobiveni tijekom istraživanja uvršteni su u Monte-Carlo simulacijski model s 1000 ciklusa kojim je ispitivani iznosi pokrića i vjerojatnoća njihovog ostvarivanja uz različitu zaštitu graha od korova. Istraživanja su pokazala da u obje godine jedino varijanta mehaničkog suzbijanja korova s dva prohoda i to u fazi nicanja i u fazi bočnog granjanja graha garantira ostvarivanje pokrića. Također, valja istaći da se mehaničko suzbijanje korova pokazalo boljim u odnosu na reduciranu kemijsku zaštitu, ali postoji potreba za daljnjim istraživanjem kompeticije usjev-korov jer je vidljivo da je grahu potreban duži period odsustva korova kojim bi se ostvario profitabilan prinos.