KAKVOĆA POVRĆA UZGAJANOG NA HIDROPONSKI NAČIN
Jože Osvald i Nino Petrovič
Biotehniška fakulteta, Odelek za agronomijo, Katedra za vrtmerstvo, Jamnikarijeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenija
SAŽETAK
Hidroponski način uzgoja povrća u zaštićenom prostoru, je povezan sa pitanjem kakvoće prinosa. Rezultati istraživanja pokazuju, da kakvoća povrća nije problematična ako kod uzgoja uzimamo u obzir preporučene tehnologije uzgoja. Na kakvoću prinosa u velikoj mjeri utječu sastav i vrijeme doziranja hranjivih otopina. Često, na slabiju kakvoću prinosa u velikoj mjeri utječu vodni i hranjivi stres, koji se odražavaju u oblicima deformacija plodova i lišća, te u povećanoj koncetraciji NO3 kod prinosa krastavaca ( od 1515 do 7222 mg/kg s.st), paprike (od 804 do 3943 mg/kg s.t.). Utvrđeno je, da u zatvorenom hidroponskom sustavu možemo proizvesti visoke i kvalitetne prinose, iako smanjimo količinu dušika u hranjivoj otopini. Za kakvoću nije samo mjerodavna koncetracija hranjivih tvari već su bitni i mikroklimatski uvjeti, koji odlučujuće utječu na unos hranjivih tvari u biljku. Kod utvđivanja utjecaja vodnog i hranjivog stresa na kakvoću rajčice, sa kemijskim analizama je dokazano, da minimalna do optimalna gnojidba (koncentracije od EC 1,0 do 2,5 ms/cm) utječe na koncetraciju NO3 mnogo manje nego kod maksimalne gnojidbe (EC 7,5 mS/cm). Na koncentraciju NO3 odlučujuće utječe nedovoljna opskrba vodom, odnosno hranjivom otopinom. Sadržaj šećera i organskih kiselina je utvrđivan u svezi sa različitom gustoćom sadnje rajčice. Ocjene su pokazale, da razlika u kakvoći plodova rajčice, gledajući sadržaj šećera i organskih kiselina nije statistički signifikantan u vezi sa gustoćom sadnje.
|