Kristina Ugrinović

Kmetijski inštitut Slovenije, Oddelek za poljedelstvo in semenarstvo, Hacquetova 17, 1000 Ljubljana, Slovenija

SAŽETAK

Brojne pozitivne osobine cikle kao i preporuke za njenu uporabu pri liječenju različitih bolesti s jedne strane, te sadržaj štetnih nitrata i oksalne kiseline s druge strane podstakli su istraživanja kojima smo željeli utvrditi u kolikoj se mjeri može agrotehničkim postupcima poput količine primijenjenog dušičnog gnojiva i izbora sorte, utjecati na kemijski sastav korijena cikle u cilju visokog i što kvalitetnijg prinosa.

U 1997. i 1998. godini na području srednje Slovenije (okolica Ljubljane) na plitkom, srednje teškom tlu postavljen je poljski pokus. Praćen je utjecaj gnojidbe s 0,75, 150 i 225 kg/ha N te sorte Bikores i hibridnog kultivara Pablo na sadržaj suhe tvari, šećera, crvenog pigmenta betanina, nitrata i oksalne kiseline te utjecaj na količinu prino čije su kategorije bile određene u skladu s pravilnikom prerađivačke industrije ETA-Kamnik.

U obje godine sorta Bikores je ostvarila niži prinos nego sorta Pablo koja je veliki potencijal prinosa pokazala prvenstveno u dobrim uvjetima uzgoja (pogodne meteorološke prilike u 1997 godini. i obilna gnojidba dušikom). Kod proučavanih parametara kakvoće sorta Bikores se pokazala boljom od sorte Pablo koja je u obje godine imala manje suhe tvari, manje saharoze, slabiji intezitet crvene boje te više nitrata i oksalne kiselina.

Gnojidbom dušikom je u obje godine povećala prinos korijena pa su najveći tržni i ukupni prinosi korijena bili postignuti kod gnojidbe s 225 kg/ha N. Povećanjem doze dušika s druge se strane smanjivala kakvoća korijena pa su, naročito kod preobilne gnojidbe, sadržaji suhe tvari, saharoze i betanina bili manji, a sadržaj nitrata veći nego kod nižih doza gnojidbe dušikom. Sadržaj oksalne kiseline u korijenima cikle uz povećanje doze gnojidbe dušikom smanjivao se u obje godine.