Božidar BENKO, Josip BOROŠIĆ, Bruno NOVAK

Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (E-mail: bbenko@agr.hr)

Uvod

Hidroponski uzgoj povrća u Hrvatskoj počeo se širiti u zadnje dvije godine. Najviše se uzgaja rajčica i paprika. Uzgajaju se indeterminantni hibridni kultivari rajčice. Poželjnih su karakteristika: visoki prinos i kvaliteta plodova, otpornost na bolesti i pucanje stabljike (Hochmuth, 2001). Izbor kultivara je presudan za uspjeh proizvodnje. Proizvođači trebaju uvažavati želje kupaca od kojih su najvažnije veličina, oblik i obojenost ploda. Zbog ovih se razloga provodi istraživanje kojemu je cilj, prema zahtjevu potrošača, pronaći dva do tri najperspektivnija kultivara za hrvatsko tržište.

Materijal i metode

Istraživanje je provedeno tijekom 2002. godine na obiteljskom gospodarstvu pokraj Velike Gorice. Pokus je postavljen u grijanom plasteniku površine 400 m2 po shemi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Razmak između traka bio je 100 cm, između redova u traci 60 cm, a unutar reda 33 cm. Osnovnu parcelu čini devet biljaka, odnosno, tri ploče kamene vune "Agroban". U pokusu se nalazilo dvanaest kultivara sjemenskih kuća: Enza Zaden, Tezier, Clause, Sluis en Groot. Sjetva je obavljena 8. prosinca 2001. u blokove kamene vune, 2.8 cm x 2.8 cm x 4 cm. U fazi prvoga pravog lista, 2. siječnja 2002., presadnice su pikirane u kocke kamene vune, brida 7.5 cm. Sadnja je obavljena u fazi 7 do 8 pravih listova, 8. veljače ove godine, u ploče kamene vune, 100 cm x 15 cm x 7.5 cm. Neposredno prije sadnje ploče su natopljene su hranjivom otopinom.

Hranjiva otopina priprema se u spremniku 1000 l iz 100 puta koncentriranih otopina, koje se nalaze u tri spremnika, uz dodatak vode. Spremnik A sadrži KNO3, MgSO4, KH2PO4, NH4NO3, K2SO4, Fe-helat (Fe-EDTA), H3BO4, MnSO4, ZnSO4, CuSO4 i Mo2O3, spremnik B Ca(NO3)2, a spremnik C sadrži HNO3. Sastav hranjive otopine planiran je prema Sonneveld-u (1988). Opskrba hranjivom otopinom, periodički se tijekom dana do 24 puta, ovisno o fazi razvoja biljaka, osiguravala sustavom kapanja. Trajanje pojedinog obroka navodnjavanja iznosilo je od 2 do 5 minuta ovisno o stupnju naoblake i dobi dana. Osim pH i EC vrijednosti hranjive otopine u spremniku, priručnim pH i EC-metrom kontrolirala se jednom tjedno pH i EC-vrijednost hranjive otopine u zoni korijena. Laboratorijski se određivao sastav hranjive otopine iz zone korijena i sastav biljnog materijala.

U toku vegetacije redovito su vršene uobičajene mjere njege: vezanje, odnosno, omatanje stabljike, pinciranje zaperaka te rezanje donjih listova i ostataka cvjetnih grana. Prije početka plodonošenja u plasteniku su povješane naizmjenično žute i plave ljepljive ploče.

U dva navrata u plasteniku su postavljena društva bumbara kako bi se poboljšalo oprašivanje i zametanje plodova. Problem se pojavio u vrijeme ljetnih vrućina kada je unatoč otvorenoj ventilaciji maksimalna temperatura u plasteniku dosezala 35° C. Tada su se bumbari zadržavali u košnici provjetravajući je, a dijelom bili na cvatućem bilju izvan plastenika pa je rajčica ručno tresena.

Berba je počela 9. svibnja i do 14. listopada ukupno je obavljena 31 berba. Prve tri etaže brane su odvojeno. Plodovi s ostalih etaža brani su zajedno bez odvajanja. Utvrđen je broj i masa tržnih i netržnih plodova.

Pred kraj vegetacije biljke su prikraćene iznad 23. ili 24. etaže kako bi se usporio vegetativni rast, a poboljšao rast i dozrijevanje plodova. Na kraju vegetacije izmjerena ja dužina biljaka, po tri biljke iz dva ponavljanja.

Statistička analiza rezultata obavljena je analizom varijance (ANOVA), dok su prosječne vrijednosti utvrđene Duncanovim testom signifikantnih rangova na razini signifikantnosti P?0.05. Korišten je statistički paket MSTAT-C (Nissen, 1983).

Rezultati i diskusija

Ranozrelost ispitivanih kultivara, odnosno, prinos u prvom tjednu berbe (2 berbe) važan je zbog očekivano više cijene na tržištu. Najveći prinos prve dvije berbe imali su kultivari: Cristal 531 g/biljci, Fado 442 g/biljci i Malike 338 g/biljci (tablica 1.).

Ukupan prinos je različit i iznosi od 9.90 kg/biljci (kultivar Malike) do 13.87 kg/biljci (kultivar Birsen), odnosno, 14.09 kg/biljci (kultivar Spacestar), a R. C. Hochmuth et al.(2000) navode prinos od 8.17 do 12.25 kg/biljci. Kultivari Spacestar i Birsen imaju značajno veći prinos od kultivara Adelaide, Antinea, Cristal, E 27.30874, E 27.31299, Fado i Malike. Bumbari povećavaju prinos za 17% (Abak et al. 1995). Na prinos utječe izbor supstrata, volumen supstrata po biljci i broj navodnjavanja (Tüzel et al. 2001).

Kultivar Malike ima najsitniji plod, prosječne mase 109 g, a podjednaku krupnoću plodova ima i kultivar Fado, 114 g, te se značajno razlikuju od ostalih kultivara. Kultivari Belle, E 27.31299 i Spacestar imaju najveću prosječnu masu ploda, 192 do 218 g, koju traži domaće tržište. R. C. Hochmuth et al. (2000) navode da je šest ispitivanih kultivara imalo prosječnu masu ploda od 172 do 204 g, koji pripadaju skupini "beefsteak" kultivara, prosječne mase ploda od 170 do 230 g (G. J. Hochmuth, 2001).

Najmanju dužinu stablljike na kraju vegetacije imao je kultivar E 27.31299 (5.05 m), što je značajno manje od ostalih kultivara. Kultivar Fado imao je najveću dužinu stabljike (6.28 m), što je podjednako s kultivarima Birsen (6.25 m) i E 27.30874 (6.23 m), a značajno se razlikuje od ostalih kultivara.

Najmanje slomljenih biljaka tijekom vegetacije imali su kultivari Hallay 344 i Malike, a najviše kultivari Birsen i Cristal. Djelomično na to utječe visina biljaka, odnosno čvrstoća stabljike, jer kultivari s duljim internodijima imaju tanju stabljiku.

Tablica 1. Prinos tržnih plodova rajčice na prve tri etaže, prve dvije berbe i ukupno, masa ploda te dužina stabljike na kraju vegetacije

Zaključak

Kultivari koji su postigli prosječnu masu ploda iznad 150 g, što traži hrvatsko tržište svježe rajčice, su Belle, kao najrašireniji, te kultivari Spacestar i E 27.31299. Kultivari Belle i Spacestar, uz kultivare Birsen, Hallay 344 i Swing imali su ukupan prinos preko 12 kg po biljci.

Kultivari Malike, Fado, Cristal i E 27.30874 imaju najviši prinos u prvom tjednu berbe (više od 300 g po biljci) kada je i prodajna cijena rajčice veća.

Stabljike kultivara s kraćim internodijima i (Hallay 344, Malike Spacestar) manje pucaju.

Literatura

Abak K., Sari N., Paksoy M., Kaftanoglu O., Yeninar H., (1995). Efficiency of bumble bees on the yield and quality of eggplant and tomato grown in unheated glasshouses. Acta Hort. 412: 268-274

Hochmuth G. J., (2001). Florida Greenhouse Vegetable Production Handbook-Volume 3, a part of SP48. University of Florida

Hochmuth R. C., Davis L. L., Tillman N., (2000). Evaluation of Greenhouse Beefsteak and Cluster Tomato Varieties for North Florida, 1999-2000 Season 2000-02. UF. North Florida Research and Education Center

Nissen O., (1983). MSTAT-C User's manual. Version 1. Michigan State University

Sonneveld, C., (1988). Rockwool as a substrate in protected cultivation. Special lecture at the symposium on horticulture in high technology era. Tokyo: 1-19

Tüzel Í. H., Tüzel Y., Gül A., Altunlu H., Eltez R. Z., (2001). Effect of different irrigation schedules, substrates and substrate volumes on fruit quality and yield of greenhouse tomato. Acta Hort. 548: 285-291