KAKVOĆA PLODOVA RAJČICE UZGOJENIH NA KAMENOJ VUNI
Nadica DOBRIČEVIĆ, Sandra VOĆA
Zavod za poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska (E-mail: nadica.dobricevic@agr.hr)
Uvod
Glavni čimbenici kakvoće svježih plodova rajčice definirani su vanjskim karakteristikama (boja, oblik i veličina) te unutarnjim parametrima (suha tvar, ukupna kiselost, pH, količina NaCl, količina šećera i C-vitamina). Najznačajnija vanjska karakteristika je boja (Angelis i sur. 2001), a unutarnji parametri odnos šećera (5,20 - 5,41%) i kiselina, pH (4,29-4,32), količina NaCl i količina C-vitamina od 17,24 do 15,77 mg/100 g svježeg (Tüzel i sur. 2001). Odnos šećera i kiselina značajan je u formiranju okusa koji uz boju preferira pojedine sorte, što je potvrđeno brojnim istraživanjima (De Bruyan i sur. 1971; Stevens i Kader, 1976; Kader, 1986; Hobson i Kilby, 1985; Angelis i sur. 2001). Prisustvo kiselina je također vrlo važan čimbenik okusa, te razlike u količini vidljive su iz vrijednosti pH(3,97) i ukupnih kiselina u iznosu 0,36% (Stevens, 1986; Angelis, 2001). Količina suhe tvari iznosi od 5,00 do 6,95% (Hettmann, 1998a; 1998b Tüzel, 2001). Vrijednosti C-vitamina u rajčici uzgojenoj na različitim supstratima iznose od 11,6 do 33,4 mg/100 g svježeg uzorka(Herrmann, 1998a; 1998b; Tüzel, 2001).
Cilj istraživanja je utvrditi kakvoću različitih kultivara rajčice uzgojene u hidroponima na kamenoj vuni.
Materijal i metode
Za istraživanje korišteni su plodovi rajčice uzgojeni u hidroponima na kamenoj vuni. Pokus je postavljen 2002. godine na obiteljskom gospodarstvu Zlatka Celića iz Donje Lomnice. Istraživanje je obuhvatilo 12 kultivara (Adelaide, Antinea, Belle, Birsen, Cristal, E 27.30874, E 27.31299, Fado, Hallay 344, Malike, Spacestar, Swing) u tri roka berbe kada je potrošnja svježih plodova količinski najveća(lipanj, srpanj, kolovoz) u dvije repeticije sa dva ponavljanja. Prosječni uzorak svakog kultivara analiziran je u laboratoriju. Određivano je: boja, suha tvar, topljiva suha tvar (°Bx), pH, ukupna kiselost (% limunske kiseline), količina NaCl i C-vitamina prema važećim pravilnicima (NN 53/91; 55/96; NN 93/97; AOAC 2000).
Za statističku obradu rezultata korišten je statistički paket MSTAT-C (Nissen, 1983.) provedena je analiza varijance F-testom, a razlike između repeticija, rokova berbe i kultivara utvrđene su Duncanovim multiplim testom rangova na razini signifikantnosti P Ł 0,05.
Rezultati i diskusija
Rezultati statističke obrade utjecaja roka berbe i kultivara na kemijski sastav rajčice dani su u tablici 1.
Tablica 1. Utjecaj roka berbe i kultivara na kemijski sastav rajčice.
Faktor | Suha tvar % | Ukupna kiselost % | C-vitamin mg/100 g suhe tvari | C-vitamin mg/100 g svježeg | pH | °Bx |
Berba:- lipanj | 4,84 b1 | 0,33 a | 304,8 c | 14,69 c | 4,54 b | 4,05 a |
Berba:- srpanj | 5,16 a | 0,27 b | 413,9 a | 21,32 a | 4,62 a | 3,81 b |
Berba:- kolovoz | 4,66 b | 0,24 c | 357,0 b | 16,50 b | 4,65 a | 3,85 b |
Kultivar |
Adelaide | 4,93 abcd | 0,29 cd | 335,3 bc | 16,73 bcd | 4,56 ef | 3,87 bc |
Antinea | 4,58 d | 0,20 f | 334,7 bc | 15,16 d | 4,75 a | 3,33 d |
Belle | 4,85 bcd | 0,30 bc | 352,0 bc | 17,16 bcd | 4,57 def | 4,03 b |
Birsen | 4,67 cd | 0,24 e | 437,2 a | 20,45 a | 4,67 abc | 3,50 cd |
Cristal | 5,33 a | 0,34 ab | 386,5 ab | 20,72 a | 4,53 f | 4,67 a |
E 27.30874 | 4,93 abcd | 0,32 abc | 364,0 bc | 17,87 bc | 4,52 f | 4,05 b |
E 27.31299 | 4,89 abcd | 0,36 a | 333,0 bc | 16,12 cd | 4,51 f | 4,07 b |
Fado | 5,18 ab | 0,31 bc | 334,2 bc | 17,32 bcd | 4,52 f | 4,07 b |
Hallay 344 | 4,84 bcd | 0,25 de | 388,8 ab | 18,90 ab | 4,65 bcd | 3,65 bcd |
Malike | 5,11 abc | 0,23 ef | 320,3 c | 16,21 cd | 4,68 abc | 4,02 b |
Spacestar | 4,56 d | 0,28 cd | 349,5 bc | 15,98 cd | 4,62 cde | 3,83 bc |
Swing | 4,76 bcd | 0,24 e | 367,0 bc | 17,45 bcd | 4,70 ab | 3,73 bcd |
1 Duncanov multipli test rangova na razini signifikantnosti P Ł 0,05.
Testiranjem rezultata po repeticijama za količinu suhe tvari (%), ukupnu kiselost, C-vitamin i topljivu suhu tvar nisu dobivene statistički značaje razlike na razini signifikantnosti P Ł 0,05.
Značajne razlike u količine suhe tvari utvrđene su u drugom roku berbe (**) i unutar kultivara, gdje je značajno najveću vrijednost pokazao kultivar Cristal i slijed kultivara: Fado, Malike, E 27.30874, Adelaide i E 27.31299 (*).
Količina limunske kiseline značajno se razlikuje kroz rokove berbe(**) i kultivare(**), gdje je najveća vrijednost dobivena u prvom roku berbe i kultivar na prvom mjestu je E 27.31299, slijede ga Cristal i E 27.30874. Analizom rezultata količine C-vitamina utvrđene su signifikantno značajne razlike unutar rokova berbe(**) i kultivara(**), gdje je drugi rok dao najviše vrijednosti uz slijed kultivara: Cristal, Birsen i Hallay 344. Testiranjem interakcije rok berbe x kultivar utvrđena je značajna razlika u drugom roku berbe(*) u količini C?vitamina. Analizom rezultata pH vrijednosti utvrđene su signifikantno značajne razlike u repeticijama(*), u roku berbe(**) i kod kultivara(**). Treći rok berbe dao je najviše vrijednosti i uz drugi rok značajno se razlikuju od prvog roka. Kultivar Antinea dao je najvišu vrijednost, a uz njega statistički se značajno još razlikuju Swing, Malike i Birsen.
Količina topljive suhe tvari (°Bx) značajno se razlikuje kod rokova berbe(*), te kod kultivara(**). U prvom roku berbe utvrđene su značajno veće vrijednosti, a kultivar Cristal značajno se razlikuje od ostalih.
Količina NaCl (%) nije dala statistički značajne razlike u repeticijama, rokovima berbe i kultivarima, vrijednosti su iznosile od 0,08 do 0,23 %.
Zaključak
Temeljem dobivenih rezultata 12 kultivara rajčice uzgojene na kamenoj vuni pokazalo je zadovoljavajuću kakvoću plodova.
Drugi rok berbe značajno je dao bolju kakvoću i to u količini suhe tvari i C-vitamina.
Kultivari Birsen i Cristal značajno su bolji po količini C-vitamina.
Količina ukupne kiselosti veća je kod kultivara E 27.31299, a značajne su količine i kod kultivara Cristal i E 27.30874.
Značajne su količine suhe tvari kod kultivara Cristal, Fado, Malike, Adelaide, E 27.30874 i E 27.31299, a topljive suhe tvari(°Bx)kod kultivara Cristal.
Količina NaCl nije se značajno razlikovala kod kultivara u tri roka berbe.
Boja plodova intenzivnija je u drugom odnosno prvom roku berbe.
Literatura
AOAC (2000) Official method 967.21, Ascorbic Acid in Vitamin Preparations and Juices, 16 th Edition ,II.
Angelis, G., Papadantonakis, N., Spano, T. i Petrakis, C. (2001) Effect of substrate and genetic variation on fruit quality in greenhouse tomatoes: preliminary results, Acta Hort. 548, 497-502.
De Bruyn, J. W., Garretsen F. i Kooistra, E. (1971) Variation in taste and chemical composition of the tomato (Lycopersicon Esculentum Mill.), Euphitica 20, 214-227.
Hettmann, K. (1998a) Inhaltsstoffe der Tomaten I (außer Carotinoide, Pflanzenphenole und Aromastoffe), Die industrielle Obst und Gemüseverwertung, 5, 146-154.
Hettmann, K. (1998b) Inhaltsstoffe der Tomaten II (Carotinoide, Pflanzenphenole und Aromastoffe), Die industrielle Obst und Gemüseverwertung, 56, 178-189.
Hobson, G. E. i Kilby, P. (1985) Methods for tomato fruit analysis as indicators of consumer acceptability, Report of the glasshouse Crops res. Institute for 1984, 129-136.
Kader, A. A. (1986) Effects of postharvest handling procedures on tomato quality, Acta Hort. 190, 209-221.
Stevens, M. A. i Kader, A. A. (1976) Varietal and postharvest effects in tomato fruit composition and flavor, proceedings, Second Tomato Quality Workshop, July 12-14, University of California Davis.
Stevens, M. A. (1986) Inheritance of tomato fruit quality components, Plant Breeding Reviews 4, 273-311.
Tüzel, I. H., Tüzel, Y., Gül, A., Altunlu, H. i Eltez, R. Z. (2001) Effect of different irrigation schedules, substrates and substrate volumes on fruit quality and yield of greenhouse tomato, Acta Hort. 548, 285-291.
Nissen,O. (1983) MSTAT-C User˘s manual. Version1. Michigan State University
Narodne novine 53/91; 55/96; 93/97 Metode obavljanja kemijskih i fizikalnih analiza radi kontrole kvalitete proizvoda od voća i povrća, Zagreb
|