Mihaela ČERNE¹, Nina KACJAN MARŠIĆ², Vladimir MEGLIČ³ and Jelka ŠUŠTAR-VOZLIČ<sup>3

1</sup>Španova pot 5, 1000 Ljubljana, Slovenija
²Univerza v Ljubljani, Biotehniška fakulteta, Oddelek za agronomijo, Ljubljana, Slovenija (E-mail: nina.kacjan.marsic@bf.uni-lj.si)
³Kmetijski inštitut Slovenije, Ljubljana, Slovenija

Uvod

Biološko-dinamična metoda uzgoja počela je u Sloveniji prije 20 godina. Od 1997 godine ekološka se proizvodnja kontroliše i izvodi prema standardima. Ekološki proizvodi se prodaju sa zaštitnim znakom BIODAR ili DEMETER. Sjemena i presadnice za ekološku proizvodnju mogu se uvoziti ili se proizvode prema uputama za konvencionalnu proizvodnju, ali se sjeme ne tretira kemijskim sredstvima. Na nekim gospodarstvima se proizvodi domaće sjeme slovenskih starih sorti ili sorti iz registra sorti.

U Sloveniji postoji tradicija za uzgoj domaćih sorti. Mnoge od tih sorti su dobile svoje ime po mjestu u kome su se gojile već odavno. U slovenski gen banci ima između ostalih vrsta i oko 1000 akcesija graha, 170 akcesija salate, 100 akcesija luka, 15 akcesija kupusa, skupljenih u svim krajevima Slovenije. Ove akcesije mogu poslužiti za daljne oplemenjivanje i introduciranje u ekološku proizvodnju.

Materijal i metode

Sve slovenske sorte iz Registra sorti uzgajane su iz starih sorti. Poslije drugog svijetskog rata počelo se u brojnim istraživačkim projektima sakupljati avtohtone sorte, stare populacije. Od toga materijala individualnom selekcijom i dugogodišnjem promatranjem izabranih biljaka dobile su se nove sorte. Za stranooplodne vrste je taj postupak bio znatno duži nego za samooplodne vrste. Posle selekcije svaka se sorta isptivala u sortnim pokusima, da je bila uključena u Registar sorti. Od godine 1995 sortni pokusi su se izvodili na jednoj ili dvijema lokacijama. Da su se sorte uvodile u Registar sorti posle 1996 godine, trebalo je izraditi DUS testove.

Rezultati

Bijeli kupus

Sorta	Godina upisa	Selekcioner*	Ranozrelost	Oblik glavice	Čvrstoća	Boja kiselog kupsa
Emona	1979	1	srednje kasna	plosnato okrugla	dobra	žuta
Kranjsko okroglo	1979	1	srednje rana	okrugla	vrlo dobra	bijela
Ljubljansko	1989	2	srednje kasna	plosnato okrugla	srednja	žuta
Kašeljsko	-	-	kasna	plosnato okrugla	srednja	žuta

Nizak grah zrnaš

Visoki grah mahunar i zrnaš

Visoki grah mahunar

Visoki grah zrnaš

Glavata salata

Glavati radič

Radič za pospješivanje

Radič za rezanje

Matovilac

Luk

Češnjak

Allium cepa L. var. ascalonicum Backer

Postrna Repa

Mrkva

Rajčica

Paprika

Literatura

1. Černe, M. 2002. Zdrav vrt, zdravo okolje. Priloga revije Naša žena, s. 22-30.
2. MKGP, 2002. Sortna lista poljščin, vrtnin, vinske trte in sadnih rastlin za leto 2002. - National List of Varieties.
3. Republika Slovenija, Ministrstvo za kmetijstvo, gozdarstvo in prehrano, Ljubljana.