o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2003:
STARE I PRIZNATE SORTE U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI POVRĆA

UTJECAJ ROKOVA UZGOJA I BERBE NA KVALITATIVNA SVOJSTVA KINESKE RAŠTIKE (Brassica rapa L. ssp. chinensis (L.) Hanelt

UTJECAJ MIKORIZE I RAZLIČITO OBOJENIH PE FILMOVA NA PRINOS SLATKOG KRUMPIRA - BATATA (Ipomea batatas L.)

INFLUENCE OF SUBSTRATE COMPOSITION ON THE QUANTITY AND QUALITY OF PLEUROTUS MUSHROOMS YIELD

HIDROPONIJSKI UZGOJ PAPRIKE (Capsicum annuum L.) NA KAMENOJ VUNI

MORPHO - ANATOMICAL CHANGES PRODUCED BY THE PHYTOPHTHORA INFESTANS (MONT.) DE BY. AT THE TOMATO CROP IN GREENHOUSE

NEKE KARAKTERISTIKE SLOVENSKIH SORTI POVRĆA ZA EKOLOŠKU PROIZVODNJU

THE DROOPING IRRIGATION AND THE WATER CONSUMPTION IN THE CASE OF SOLARIUM CULTIVATED CUCUMBERS

ANALIZA PROFITABILNOSTI PROIZVODNJE RANOG KUPUSA

FIELD RESISTANCE OF SEVEN DIFFERENT LETTUCE CULTIVARS ON THE OCCURRENCE OF LETTUCE DOWNY MILDEW (Bremia lactucae Regel)

YIELD AND QUALITY OF FORCED CHICORY (Chicorium intybus L.) cv. 'Goriški'

MINERALNI SASTAV RADIČA (Cichorium intybus var. foliosum L. ) PRI RAZLIČITIM GNOJIDBAMA

UTJECAJ STAROSTI PRESADNICA I KULTIVARA NA KOMPONENTE PRINOSA TIKVICE

THE NEW ADMITED DOMESTIC AND INTRODUCED VARIETIES OF TOMATOES

UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA VEGETATIVNI RAST I PRINOS RAJČICE U POSTRNOM ROKU UZGOJA

THE EFFECT OF DIFFERENT TYPES OF FERTILIZATION AND PLANTS DENSITY ON TOMATOES CULTIVATED IN GREENHOUSE ON ORGANIC SUBSTRATUM

UZGOJ RAJČICE NA INERTNIM SUPSTRATIMA

SUVREMENI KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI U FUNKCIJI RAZVOJA HRVATSKE POVRĆARSKE PROIZVODNJE

IZBOR KULTIVARA RAJČICE ZA HIDROPONSKI UZGOJ

KAKVOĆA PLODOVA RAJČICE UZGOJENIH NA KAMENOJ VUNI

EFIKASNOST FOLIJARNO DODANOG Ca U SPRJEČAVANJU POJAVE VRŠNE TRULEŽI PLODA PAPRIKE

REACTION OF CAPSICUM SPECIES, HYBRIDS AND BREEDING LINES TO OBUDA PEPPER TOBAMOVIRUS (SYN: TOMATO MOSAIC TOBAMOVIRUS)

INTRODUKCIJA KULTIVARA LUBENICE U DALMATINSKA KRŠKA POLJA

NAVODNJAVANJE ZASLANJENOM VODOM U UZGOJU LUBENICE

PROMJENE SADRŽAJA ŠEĆERA TIJEKOM MLIJEČNE ZRIOBE GENOTIPOVA KUKURUZA ŠEĆERCA

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 38. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2003. godine - OPATIJA
PRINOS I SKLADIŠNA SPOSOBNOST SORATA LUKA

Mojca ŠKOF i Kristina UGRINOVIĆ

Kmetijski inštitut Slovenije, 1000 Ljubljana, Hacquetova 17, Slovenija (E-mail: Kristina.Ugrinovic@KIS-H2.si)

Uvod

U Sloveniji se zadnjih godina luk uzgaja na 125 do 135 ha godišnje i zauzima četvrto mjesto među povrtnim kulturama (iza kupusa, salate i paprike). Prosječni se prinosi kreću između 25 i 30 t/ha. Oko trećinu proizvodnje predstavlja zimski luk iz priobalnog područja. Ostalo je ljetni luk namjenjen potrošnji u svježem stanju odmah nakon berbe odnosno nakon kraćeg ili dužeg skladištenja. Na Kmetijskom institutu Slovenije smo u godinama od 1999 do 2001 ispitivali pogodnost različitih sorata luka za uzgoj u našim agroekološkim uvjetima. Budući da skladišne sposobnosti u velikoj mjeri ovise o sorti, u 2000 i 2001 godini smo pratili i skladišnu sposobnost ispitivanih sorata. Na sposobnost skladištenja utjeće sadržaj suhe tvari koji se kod različitih sorata kreće između 7 i 21 %. Za skladištenje su prikladnije sorte s većim sadržajem suhe tvari (Currah and Proctor, 1990).

Materijal i metode

U periodu od 1999 do 2001 godine su u pokuse ukupno bile uključene 32 sorte različitih proizvođaća. Neke od tih sorata su u Sloveniji u proizvodnji već proširene dok se druge tek uvode. U pokusu su bile sorte različite dužine rasta i različite sposobnosti skladištenja.

Luk je uzgajan iz presadnica, koje su bile uzgojene u zaštićenom prostoru u polistirenskim pločama sa 228 lončića. Sjetva je obavljena krajem veljače, odnosno početkom ožujka 1999 godine. Presadnice su bile presađene u polje 7 (u 1999 i 2000) odnosno 8 (u 2001) tjedana nakon sjetve. Poljski je dio pokusa bio postavljen na pokusnom polju Kmetijskog instituta Slovenije u Jabljama pored Ljubljane. Pokusi su u sve tri godine bili postavljeni po slučajnom bloknom rasporedu u 3 ponavaljanja. Veličina osnovne parcele bila je 1,5 m2. Sađeno je u 4-redne trake s razmakom sadnje 30 x 10 cm (gustoća usjeva 266,660 biljaka/ha). Tokom rasta su u usjevu provođene standardne agrotehničke mjere.

Zrele lukovice su bile vađene u drugoj dekadi kolovoza. Prinos svake parcele bio je sortiran u tržni i netržni prinos. Prikupljeni podaci su bili statistički obrađeni metodom ANOVA. Sorte su rapoređene u skupine po rodnosti uz pomoć najmanje značajne razlike (LSD) između sorte i prosječnog tržnog prinosa svih sorata po Behrens-u. Oznake za skupine znače: I = najmanje za 1 LSD veći prinos od prosjeka, II/1 = najmanje za polovinu LSD veći prinos od prosjeka, II/2 = do polovine LSD veći odnosno manji prinos od prosjeka, II/3 = najmanje za polovinu LSD manji prinos od prosjeka, III = najmanje za LSD manji prinos od prosjeka.

U 2000 i 2001 godini je od svake sorte izabrano po 50 zdravih prosječnih lukovica za skladištenje. Lukovice su skladištene u drvenim letvaricama u hladnom i suhom skladištu. Temperature u skladištu na jesen su se kretale od 10 do 15oC, a tokom zime između 2 i 4oC. Lukovice su jednom mjesečno pregledane i izdvojene one koje su počele tjerati ili gnjiti. Skladištenje je teklo od rujna do ožujka sljedeče godine.

Rezultati i rasprava

Grafikon 1: Udio tržnih lukovica nakon 7 mjesečnog skladištenja u godinama 2000/2001 i 2001/2002 te sadržaj suhe tvari na početku skladištenja u 2001 godini

1999 godina je za uzgoj luka bila relativno povoljna, pa su prinosi postignuti u pokusu bili na razini višegodišnjeg prosjeka. Sljedeća je godina za uzgoj luka bila jako povoljna, što se odrazilo i na prinosima. Prosjećni tržni prinos u toj je godini iznosio 52.5 t/ha. U 2001 godini su se biljke luka zbog obilnih oborina u proljetnim mjesecima razvijale sporo a kod nekih je sorata veliki broj biljaka propao zbog zaraze s Fusarium oxysporum. Prosječni tržni prinos u toj godini je iznosio samo 19.15 t/ha. U sve tri godine pokusa najveće su prinose dale sorte Banko, Candy F1, Copra F1, Daytona F1, Exibition F1, Prince F1 i Tamara F1 (tablica 1). Te sorte imaju krupne lukovice čija masa često prelazi 300 g. Usporedba skladištenja između 2000 i 2001 godine ukazuje na to, da se velike lukovice obično slabije skladište (grafikon 1). Prosječna masa lukovica je u 2000 godini bila 248 g a u 2001 152 g. U 2000 godini su se u skladištu najdulje očuvale sorte Astro F1, Belokranjka, Holandska rumena, Hygro F1, Dinaro F1 i Copra F1. Kod ostalih je sorata do početka ožujka počelo tjerati ili gnjiti više od 30 % uskladištenih lukovica. U 2001 godini su se najbolje očuvale sorte Hyduro F1, Astro F1, Copra F1 i Oporto F1 kod kojih je do kraja skladištenja propalo manje od 20 % lukovica. Među ljetnim sortama luka kao posve neprikladna za skladištenje pokazala se sorta Exibition F1 koja je u sva tri pokusa imala najkrupnije lukovice ali je već u prvom mjesecu skladištenja više od polovine lukovica propalo. Slično vrijedi i za sorte Banko i Candy F1. U 2001 godine je prije početka skladištenja određen i sadržaj suhe tvari u lukovicama koji se kretao između 6.71 % (Riviera F1) i 17.21 % (Tera). Sorte koje se slabo čuvaju obično su imale manje od 10 % suhe tvari (graf 1).

Tablica 1: Masa lukovice te ukupni i tržni prinos lukovica u 1999, 2000 i 2001 godini

Godina199920002001
SortaLukovicaPrinos u t/haRSLukovicaPrinos u t/haRSLukovicaPrinos u t/haRS
masa u gukupnitržnimasa u gukupnitržnimasa u gukupnitržni
Albion F120539.1134.78II/1 - - - - 16327.1125.78I
Aldato F115738.1123.56II/319346.2244.11III14711.3310.00III
Apex F1 - - - - - - - - 18237.6733.33I
Astro F1 - - - - 27260.1159.00II/118018.7817.44II/2
Banko23446.0038.89I31474.3372.00I18045.2241.11I
Barito F112815.2210.44III24546.4444.22III1092.201.96III
Belokranjka20339.4431.44II/221254.4451.33II/216125.7823.78II/1
Candy F1 - - - - 35082.8981.89I19740.8936.89I
Centurion F114839.2227.33II/221549.6747.33II/311715.5614.11II/3
Copra F119045.7839.89I24557.5656.56II/118126.3325.11I
Czerniakowska15223.5616.11III23044.1141.78III - - - -
Daytona F123352.2245.00I37182.1179.78I20740.0035.89I
Dinaro F114122.5617.67III22948.0045.89II/3924.843.40III
Duetto F1 - - - - 21948.0046.56II/3 - - - -
Exibition 31275.6759.89I38683.0067.67I24343.7834.44I
Glacier F1 - - - - - - - - 15022.6718.89II/2
Goldito F115331.1123.11II/323655.6754.11II/21279.678.89III
Holandska rumena18239.3332.89II/218544.3343.11III13914.2213.00III
Hyduro F114321.3317.00III20643.0040.89III1114.784.00III
Hygro F114019.1115.44III22443.0040.11III1522.622.33III
Majski srebrnjak - - - - - - - - 11820.0017.67II/2
Oporto13825.6719.33III20350.0047.78II/3995.564.44III
Pompei - - - - 16948.1127.44III12119.3314.89II/3
Prince F120447.1138.56I32570.4468.56I18329.2227.78I
Ptujska rdeča17532.4428.33II/224246.1144.11III13118.3317.00II/2
Radar - - - - 22947.7847.11II/315219.8919.11II/2
Red baron13617.6711.78III18441.4437.56III1395.004.33III
Riviera F1 - - - - - - - - 17938.7831.89I
Sonesta F1 - - - - 26861.4460.44I16430.3329.44I
Taleto F114730.6723.11II/321156.0053.00II/21013.002.56III
Tamara F122549.4442.11I33072.0070.67I19138.2236.44I
Tera13938.4425.22II/221045.3343.89III12618.6716.78II/2
Uniglobe F1 - - - - - - - - 18421.8921.00II/2
Prosjek pokusa17735.8728.57 24855.6152.48 15221.3419.15 
LSDBehrens (0.05) 9.239.13  6.377.94  5.015.76 

Zaključak

Sorte s najvećim prinosima se po našim iskustvima mogu skladištiti samo kraće razdoblje. Sorte koje se bolje skladište obično daju nešto niže prinose. U našim su pokusima među tim sortama najveće prinose dale Copra F1, Astro F1 i Belokranjka.

Literatura

  1. Brewster, J. L., 1994. Onions and other vegetable Alliums. CAB International, Wallingford, 236 str..
  2. Currah, L., Proctor, F. J. 1990. Onions in tropical regions. Bulletin 35, Natural resurces Institute, Chatham, UK.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus