o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2004:
UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA PRINOS PORILUKA

INTENZITET PLODONOŠENJA SORATA KRASTAVACA ZA PRERADU U ZAVISNOSTI OD NAČINA UZGOJA

RESEARCH ON THE CONTROL OF MAJOR TOMATO CROP PATHOGENS AND PESTS

RESEARCH ON LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DURING STORAGE

UTJECAJ RAZLIČITO PROIZVEDENIH PRESADNICA NA PRINOS BATATA [Ipomoea batatas L. (Lam.)]

ZLATNA KRUMPIROVA CISTOLIKA NEMATODA (Globodera rostochiensis Woll.) U HRVATSKOJ

POTROŠNJA VODE I MAKROELEMENATA U HIDROPONSKOM UZGOJU RAJČICE

UTJECAJ DUŠIKA I METODE GNOJIDBE NA PRINOS PAPRIKE (Capsicum annuum L. var. grossum)

RESEARCH ON SOME SEEDLING PRODUCTION PARAMETERS OF BRASSICA AND FLOWER CULTURES BRED IN FLOATING-TRAY SYSTEM

VEGETABLE SEED HYDRATION TREATMENT - POSSIBILITIES AND RISKS

DOZIRANJE VODE KORISTEĆI KOEFICIJENT NAVODNJAVANJA

ODABIR SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE ZA ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU "LAKTEC"

EFFECT OF ROW COVERS AND BLACK PLASTIC MULCH ON THE YIELD OF DETERMINATE TOMATOES

MASS LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DUE TO PHYSIOLOGICAL PROCESSES

RESEARCH ON THE INFLUENCE OF EXPLANT TYPE AND VARIETY ON IN VITRO MULTIPLICATION IN LETTUCE

RESEARCH ON THE WATER REGIME OF TOMATOES CULTIVATED IN SOLARIUMS

UTJECAJ VOLUMENA LONČIĆA, MIKORIZE I STAROSTI PRESADNICA NA RAST I RAZVOJ PRESADNICA LUBENICA

DINAMIKA PLODONOŠENJA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

UTJECAJ VOLUMENA SUPSTRATA NA KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

EFFECTS OF DIFFERENT NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF CELERY (Apium graveolens var. L. dulce) IN TURKEY

CRVENICE ISTRE KAO SUPSTRAT ZA POVRĆARSKU PROIZVODNJU

UTJECAJ GIBERELINSKE KISELINE (GA3) NA KOMPONENTE PRINOSA ARTIČOKE

EFFECTS OF NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF ENDIVE (Cichorium endivia L.) IN TURKEY

INFLUENCE OF NITROGEN FERTILIZATION ON THE BACTERIA AND VEGETABLE SEED SYMBIOSIS

SEED BACTERIZATION IN RELATION TO THE RATES AND THE DIFFERENT METHODS OF FERTILIZER APPLICATION TO VEGETABLE SEED CROPS

FERTILIZATION OF BEAN SEED CULTURES WITH MACRO- AND MICRO- ELEMENTS APPLIED ON THE SOIL AND FOLIARLY

INFLUENCE OF WHITE FLEECE ON THE YIELD FORMATION OF EARLY POTATOES

INVESTIGATION OF THE EFFECT OF MALT AND PLANT EXTRACTS ON DIFFERENT PLANT PATHOGENS

YELLOW STICKY TRAPS AS A TOOL FOR CONTROLING CABBAGE WHITEFLY (ALEYRODES PROLETELLA L.) ON BRUSSELS SPROUTS

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 39. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2004. godine - OPATIJA
ADAPTABILNOST NEKIH NJEMAČKIH I MAĐARSKIH SORATA KRUMPIRA NA RAZLIČITIM LOKACIJAMA U HRVATSKOJ

Marko JOSIPOVIĆ1, Noyan KUSMAN2, Ivan BRKIĆ1, Josip KOVAČEVIĆ1, Darko KOLAR1, Burcu KUSMAN2

1Poljoprivredni institut Osijek, Južno predgradje 17, 31 000 Osijek, Hrvatska (kontakt e-mail: Marko.Josipovic@poljinos.hr)
2Znanstveni i stručni konzultant za krumpir, Turkey

Uvod

"Fenotip pojedine biljke je posljedica (ili rezultat) interakcije genotipa i okoline u kojoj se nalazi". Urodi u pokusima na pojedinim lokalitetima su "mreže" pomoću kojih se ispitivani kultivari obično procjenjuju za dobivanje preporuka za pojedini genotip. Poboljšana adaptabilnost i stabilnost uroda mogu proizaći iz dugogodišnje pravilno određene strategije križanja, ali i u kratkom roku pri pravilnom izboru kultivara (domaćih ili stranih, tradicionalnih ili kreiranih u javnim ili privatnim ustanovama). Idealno je, da odluke u vezi sa strategijom križanja i kultivara budu temeljene na znanstvenim spoznajama o biljnom materijalu i njegovom odnosu prema uvjetima uzgoja za ciljano (određeno) područje.

Ciljevi stabilnosti uroda za programe oplemenjivanja mogu biti definirani iz regionalnih pokusa procjenjenih komponentama varijance za ciljano područje (široko adaptabilni). Odabrani cilj stabilnosti uroda za programe oplemenjivanja može biti definiran iz regionalnih pokusa kroz procjenu komponenti varijance za ciljano područje (široko adaptabilni) ili pojedinačni sub regionalni (specifični). Izabrani kultivar treba biti najpogodniji za lokalne uvjete, dakle, to ne postaje ograničavajući čimbenik proizvodnje.

Od tri komponente fenotipske varijabilnosti (G, O i interakcija G x O), najveća pozornost je dana učinku genotipa. Postoje brojne metode koje se koriste za određivanje stabilnosti kultivara. Eberhard i Russel (1966), Perkins i Jinks (1968), Shukla (1972), and Francis and Kannenberg (1978) su najviše koristili četiri metode. Eberhart i Russell koristili su "b", Perkins-Jinks koristili su "B" pokazatelje, Eberhart i Russell koristili su "sd2" i Shukla "s2" u svojim metodama.

Materijal i metode

Na Poljoprivrednom institutu Osijek realizira se project Adaptabilnosti sorti krumpira, koji uključuje devet njemačkih sorti (Arnika, Arosa, Baltica, Granola, Rosara, Veloks, Flavia, Princess i Satina), dobivenih od firme Solana Agrar Ltd. i četiri mađarske sorte (Hoppehely, Goliath, Lillia i Szaszsoroszep-Rioja) dobivenih od Poljoprivrednog Instituta Keszthely i jedne domaće sorte (Lički žuti) koju je Poljoprivredni institut Osijek dobio sa područja općine Brinje. Kultivari su posijani u Brinju (Pavlovići), Varaždinu (Domitrovec), Velikoj Kopanici i Osijeku, na četiri lokaliteta u Hrvatskoj. Pokusi u Brinju i Kopanici su uzgajani bez navodnjavanja, a u Varaždinu i Osijeku je primjenjeno dopunsko navodnjavanje. U Varaždinu su korišteni obroci navodnjavanja 30 mm (5 x 30 m = 150 mm), a u Osijeku 40 mm (5 x 40 mm = 200 mm).

Pokusi su postavljeni na obiteljskim gospodarstvima na svim lokacijama osim u Osijeku gdje je pokus postavljen na Poljoprivrednom institutu Osijek. Na obiteljskim gospodarstvima je primjenjena njihova agrotehnika proizvodnje krumpira. Sorte i kultivari bili su procijenjeni u ovom radu. Sorte su bile procjenjene na urod, komponente uroda i neka agronomska i svojstva gomolja na različitim lokacijama. Analizirana je stabilnost svojstava sorti po lokalitetima prema značajnošću interakcija sorte i lokaliteta.

Rezultati i rasprava

Mađarski kultivari bili su prinosniji i tolerantniji na stresne, sušne uvjete na pokusima bez navodnjavanja, ali nasuprot tomu, govoreći o prednosti, Lilla je čini se prilično osjetljiva na prašnu krastavost. Među ranim njemačkim sortama Arosa i Princess bile su vrlo dobre na gotovo svim lokacijama. Veloks kao najranija sorta, nije bila visoko rodna prema drugim srednje ranim i srednje kasnim sortama., ali zbog mogućnosti vrlo rane berbe (80 dana nakon sadnje) omogućava raniju prisutnost na tržištu prema drugim sortama. Postignuti urodi kultivara i tržišna svojstva gomolja bili su najbolja u Osijeku. Iako su urodi pojedinih kultivara bili najmanji u Brinju, razmatrajući jasno nižu cijenu koštanja proizvodnje i prema svojstvima domaće sorte (Lički žuti) mnoge nove sorte su bolje. Bolji urod gotovo svih sorti u pokusu na navedenom području prema Ličkom žutom, vrlo vjerojatno je uzrokovano boljom kakvoćom sadnog materijala drugih sorti.

Zbog veće razine agronomske struke i postojećih manjih izvora kontaminiranosti koji su bili promatrani tijekom vegetacije može se prosuditi iz rezultata pokusa u Osijeku, da je taj lokalitet vrlo povoljan za sjemensku proizvodnju posebno u prvim stadijima programa.



Grafikon 1. Prosječni urod krumpira, kg/ha, sa svih lokaliteta 2003 godine

Tablica 1. Korelacije nekih svojstava i komponenti uroda

 Broj dana do nicanjaBroj biljaka po parceliciBroj stabljika po biljciBroj gomolja po stabljici
Broj dana do nicanja    
Broj biljaka po parcelici,137*   
Broj stabljika po biljci ,280**,269**  
Broj gomolja po stabljici -,297**-,231**-,437** 
Prosječna masa gomolja -,357**,018*-,176**,059**
Urod kg/ha-,414**,140*-,072**,634**
*Značajnost korelacije pri 0.05 razini;**Značajnost korelacije pri 0.01 razini

Literatura

  1. A"SAS" program for computing genotype x environment stability statistics, Mohammed Ali Hussein, Asmund Bjornstad and A.H. Aastveit, Agronomy Journal 92:454-459

  2. Interpreting Treatment x Environment Interaction in Agronomy Trials Mateo Vargas, Jose Crossa, Fred van Eeuwijk, Kenneth D. Sayre and Matthew P. Reynolds, Agronomy Journal 93:949-960

  3. Solanum tuberosum L., Solanaceae Potato Source: James A. Duke. 1983. Handbook of Energy Crops.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus