Gnojidba organskim gnojivima trebala bi biti jedna od obveznih agrotehničkih mjera u proizvodnji većine povrtnih kultura. Tla siromašna organskom tvari loše su strukture, malog kapaciteta za vodu i zrak, sklona su zbijanju i stvaranju pokorice što i čini nepodesnim za povrćarsku proizvodnju. Organska tvar povećava biogenost tla i pospješuje pristupačnost biljnih hranjiva te olakšava njegovu obradu.

Nažalost smanjenjem stočnog fonda i sve manjom produkcijom stajskog gnoja promet organskom tvari u tlu je sve manji što izravno utječe na smanjenje biogenosti tla, a time i na pad njegove prirodne plodnosti. Istovremeno stvaranjem komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava specijaliziranih za povrćarsku proizvodnju koja gotovo redovito nemaju vlastiti stočarsku proizvodnju uvjetuju sve rjeđu gnojidbu organskim gnojivima u povrćarskoj proizvodnji. Zbog voluminoznosti, otežanog rukovanja i relativno malog sadržaja hranjivih tvari stajski gnoj nije tržni artikl i teško ga je nabaviti za gnojidbu većih površina.

S ciljem rješavanja problematike gnojidbe organskim gnojivima u povrćarskoj proizvodnji suvremena je industrija ponudila tržištu organska gnojiva koncentriranijeg sadržaja biljnih hranjiva u obliku koji omogućuje aplikaciju istom mehanizacijom kao i mineralnih gnojiva. Dva takva gnojiva trgovačkih naziva Fertor i Siforga od nedavno su prisutna i na hrvatskom tržištu.


Fertor je tvornički obrađeno organsko gnojivo proizvedeno termičkom obradom i dehidracijom kokošjeg gnoja. Ima 90% suhe tvari u kojoj je 65% organska tvar. Dušika ima 4,5%, fosfora 2,7%, kalija 2,3%, magnezija 1,1% i kalcija 9,3%.

Neutralne je reakcije pH vrijednosti 7. Preko 55% organske se tvari razgradi tijekom prve godine primjene. Neutralnog je mirisa, bez prisustva je sjemenki korova i patogenih mikroorganizama. U peletiranom je obliku što omogućuje rasipanje mehanizacijom koja se koristi u primjeni mineralnih gnojiva.

Siforga je također organsko gnojivo dobiveno termičkom obradom, dehidracijom i granuliranjem kokošjeg gnoja. Granule su promjera 1- 2 i 2 - 5 mm što omogućuje kvalitetno rasipanje mehanizacijom kojom se primjenjuju mineralna gnojiva. Istog je sadržaja suhe i organske tvari kao i Fertor s nešto većim sadržajem biljnih hranjiva. Dušika ima 5%, fosfora 3%, kalija 8%, magnezija 0,8% i kalcija 9,1%. Neutralne je reakcije pH vrijednosti 7. Tijekom prve godine primjene razgradi se je 50%.

Također neutralnog je mirisa, a zbog termičke obrade ne sadrži klijave sjemenke korova kao ni patogene mikroorganizme.

Sadržajem biljnih hranjiva primjena ni jednog ni drugog gnojiva ne može u potpunosti zadovoljiti potrebe uzgajanih biljaka već se isključivo koriste kao supstitucija za dio količina uobičajeno primjenjivanih mineralnih gnojiva koja se njihovom primjenom mogu smanjiti za jednu trećinu do jedne polovice.

Utjecaj gnojdbe tornički proizvedenim organskim gnojivima na prinos i kvalitetu rajčice za preradu prošle je godine istraživan na dvije lokacije u Istri gdje je se i jedino u Hrvatskoj organizira proizvodnja rajčice za preradu.

Prije postavljanja pokusa uzorkovano je tlo i napravljene su analize temeljem kojih je određene količina i optimalna formulacija mineralnih gnojiva za gnojidbu. Kontrolna je varijanta gnojena samo mineralnim gnojivima dok je u dvije pokusne varijante količina mineralnih gnojiva smanjena za jednu trećinu koja je supstituirana tvornički obrađenim organskim gnojivima Fertor i Siforga. Pokusi su bili postavljeni s hibridnim kultivarom Perfectpeel koji je najrašireniji hibrid u proizvodnji.

Na pokusnim varijantama 300 kg/ha kompleksnog mineralnog gnojiva NPK 8:24:24 i 150 kg/ha UREE u osnovnoj je gnojidbi supstituirano primjenom 2.300 kg/ha organskog gnojiva Fertor, odnosno 1.500 kg/ha gnojiva Siforga.

Istraživanjima je utvrđeno da se supstitucijom dijela mineralnih gnojiva tvornički obrađenim organskim gnojivima može povećati prinos od 8,5 do 22%.
Povećanje prinosa rezultiralo je povećanjem prosječne mase ploda i većim postotkom zrelih plodova u berbi, dok utjecaja na ukupan broj formiranih plodova nije bilo.

Promjena sadržaja vitamina i minerala u plodovima više je bila pod utjecajem lokacije nego varijanti gnojidbe iako je nešto povećan sadržaj likopena, kalija i magnezija utvrđen u plodovima varijante gnojene i organskim gnojivima.

Sve varijante gnojidbe neznatno su povećale kiselosti tla u odnosu na stanje prije gnojidbe s tim da je ono kod varijanti gnojidbe i organskim gnojivima bilo manje.
Promjene u opskrbljenosti tla biljnim hranjivima uvjetovane različitom gnojidbom ovisile su uglavnom o stanju opskrbljenosti tla prije gnojidbe no povećanje sadržaja fosfora, kalija i dušika u tlu nakon berbe bilo je izraženije kod varijanti gnojidbe u kojima je uz mineralno korišteno i organsko gnojivo.

Istražanja su opravdala primjenu tvornički proizvedenih organskih gnojiva kao supstituta za stajski gnoj u gnojidbi rajčice za preradu, a u ovoj će se godini njihov utjecaj ispitati i na drugim povrtnim kulturama u čijoj tehnologiji proizvodnje gnojidba stajskim gnojem bi trebala biti obvezatna agrotehnička mjera.

Dr. sc. Zdravko Matotan