|
|
| Kontejnerski uzgoj presadnica u zaštićenim prostorima |
| |
Presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor što omogućuje ujednačen porast
biljaka i visoku ujednačenost presadnica. Za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa,
visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica
su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu.
Najveća prednost uzgoja presadnica u kontejnerima je ta što omogućava presađivanje sa supstratom na korijenu kojeg dobro razvijene
presadnice u potpunosti prerastu supstrat i s njime se presađuju. Presađivanjem s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske
uvjete ne doživljavaju stres kao one presađene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše se primaju pa je podsađivanje
gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne
vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogućava bolje korištenje postojeće opreme za sadnju, te sadnju
na većim površinama u optimalnom vremenu. Povrće iz presadnica uzgojenih kontejnerskim načinom dospijeva ranije za berbu i u pravilu daje veće
prinose u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama. Kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod
proizvodnje hibrida povrća kod kojih je zbog skupoće sjemena izuzetno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica.
Kontejnerski način uzgoja presadnica je zahtjevan posao i svakako je preporučljiv za specijalizirane proizvođače koji se odluče baviti
samo uzgojem presadnica jer su ulaganja u opremu za takovu proizvodnju dosta visoka. Za kontejnerski uzgoj kvalitetnih presadnica
neophodna je oprema koja se sastoji od grijanih zaštićenih prostora kao što su plastenici ili staklenici, linije za punjenje supstrata
u kontejnere i sijačice za sjetvu. Poželjno je također imati komoru za naklijavanje sjemena i stroj za mehaničko pikiranje mladih biljčica.
Zaštićeni prostori namijenjeni za uzgoj presadnica povrća moraju imati mogućnost zagrijavanja i održavanja optimalne temperature tijekom čitavog perioda uzgoja.
Konstrukcija zaštićenih prostora mora omogućavati nesmetano provjetravanje kojim se regulira temperatura i vlažnosti zraka, te omogućavati kvalitetno zalijevanje.
Za uzgoj presadnica povrća koriste se kontejneri od polistirena ili plastike. Standardnih su veličina uglavnom dužine 50 cm i širine 33 cm, tako da
ih se na četvorni metar može postaviti po šest. Kontejneri od plastike su trajniji i mogu se koristiti veći broj godina. Nakon korištenja mogu se
oprati i dezinficirati te posloženi za iduću godinu zauzimaju manje prostora. Za razliku od polistirenskih manje su skloniji oštećenjima, a
uskladištene ih ne oštećuju glodavci. Polistirenski kontejneri bolje zadržavaju toplinu i vlagu supstrata, koriste se uglavnom za jednokratni uzgoj,
lakše se oštećuju, teže dezinficiraju za ponovljenu upotrebu, tijekom čuvanja zauzimaju veći prostor te su skloniji oštećenjima od glodavaca. Za uzgoj
presadnica svake pojedine povrtne vrste koriste se kontejneri različitog volumena supstrata za ukorjenjevanje. Za kupusnjače najčešće sa 209 sjetvenih
mjesta, salate 160, paprike i rajčice namijenjene uzgoju na otvorenom 104, a za zaštićene prostore sa 60 sjetvenih mjesta dok se dinje, lubenice i
krastavci najčešće uzgajaju u kontejnerima sa 40 sjetvenih mjesta.
Ako se presadnice uzgajaju za naknadno pikiranje koriste se kontejneri s većim brojem sjetvenih mjesta. Takav način omogućava početni uzgoj
presadnica na znatno manjem prostoru za što se koristi znatno manje energije za naklijavanje i za nicanje. Nakon potpune razvijenosti
kotiledonskih listova mlade se biljčice presađuju u kontejnere s manjim brojem sjetvenih mjesta.
Za uzgoj presadnica u kontejnerima koristi se supstrat dobre vododržnosti, povoljnog odnosa pora za vodu i zrak te sadržaja osnovnih hranjivih
tvari dovoljnih za nesmetan rast i razvoj presadnica. Supstrati koji se koriste za kontejnerski uzgoj presadnica su sterilizirani pregrijanom
vodenom parom tako da ne sadrže štetne mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati polijeganje presadnica, nemaju u sebi sjemenke korova sposobne
da prokliju kao ni jaja odnosno ličinke štetnika koji bi mogli napraviti štete na mladim biljkama. Na našem se tržištu nalaze uglavnom supstrati
njemačkog porijekla trgovačkih marki Klasmann, Brill i Stender, relativno ujednačenog sastava i visoke kvalitete. Isporučuju se u pakiranjima od
80 litara što je dovoljno za punjenje 15 kontejnera sa 104 sjetvenih mjesta volumena 50 ml.
Kontejneri se mogu puniti supstratom ručno ili pomoću strojeva. Kod ručnog punjenja supstrata u kontejnere važno je sva sjetvena mjesta jednolično
popuniti supstratom te ga lagano pritisnuti da se slegne. U tu se svrhu može napraviti priručno pomagalo od lagane tanke daske jednake površine kao
i kontejner s jednakim brojem izbočina oblika sjetvenog mjesta na kontejnerima kojima se supstrat lagano pritisne. Ako se planira ručna sjetva dobro
je na vrhu tih izbočina imati produžetak debljine olovke i dužine oko 1 cm koji će utiskanjem u supstrat označiti mjesto gdje će se posijati sjemenka.
Suvremene linije mehanički pune kontejnere supstratom i na sličan način pripremaju za sjetvu.
Nakon sjetve kontejneri se dopune supstratom tako da sjemenka bude prekrivena oko 1,5 cm, te se površinski u tankom sloju još prekrije vermikulitom.
Vermikulit je sitno granulirana masa izrazito visoke higroskopičnosti i veoma dobrih termičkih osobina čime površinski zadržava vlagu i sprečava
prebrzo zasušivanje supstrata, čuva toplinu te sprečava zbijanje supstrata što omogućava brže i jednoličnije nicanje.
Da bi sjeme što brže proklijalo kontejneri se smještaju u komore za naklijavanje u kojima se održava optimalna temperatura za svaku uzgajanu
vrstu uz potpunu zasićenost zraka vlagom pomoću mikrorasprskivača koji sitnim kapljicama zapravo prave maglu. U komorama za naklijavanje kontejneri
ostaju nekoliko dana da sjeme proklija. Nakon toga se premještaju u grijane zaštićene prostore u kojima se održava ujednačena optimalna temperatura
tijekom dana i noći sve dok sjeme u potpunosti ne nikne uz održavanje vlažnosti supstrata. Nakon što mlade biljčice niknu i razviju prve
kotiledonske listove temperaturu u zaštićenom prostoru treba sniziti ovisno uzgajanoj kulturi s tim da noćna bude 4 – 5 oC niža nego tijekom dana
uz redovito prozračivanje i vlaženje supstrata. Takav temperaturni režim se održava uz prozračivanje i aktivno ventiliranje ovisno o vrsti
narednih tri do pet tjedana što je dovoljno za razvoj kvalitetnih presadnica. U uvjetima previsokih temperatura nakon nicanja dobivaju se izdužene
i krhke presadnice loše kvalitete i slabije produktivnosti.
Kontejneri se u zaštićenim prostorima smještaju tako da ne budu izravno na tlu već malo uzdignuti, što se postiže postavljanjem cigli ili kamenih
blokova na tlo i na njih mreže od betonskog željeza ili drvene letve. Povišeni položaj omogućava brže i bolje zagrijavanje, a zračni prostor
ispod kontejnera ne omogućava proraštanje korijena kroz otvor na dnu sjetvenog mjesta, već će on u potpunosti preplesti supstrat u kojemu se
razvija čime će opet biti olakšano vađenje presadnica tijekom presađivanja.
Pikiranje ili presađivanje mladih biljčica pojedinih vrsta povrća iz kontejnera manjeg volumena sjetvenog mjesta u kontejner većeg volumena
sjetvenog mjesta omogućuje bolje korištenje uzgojnog prostora, tako da se sva sjetvena mjesta popune s biljkama. Prilikom presađivanja
eliminiraju se nedovoljno razvijene ili oštećene biljke. Pikirane presadnice ranije formiraju plodove koji su u pravilu krupniji pa je i
ukupni prinos po biljci veći. Pikiranje se provodi u stadiju pune razvijenosti kotiledonskih listova kada se pojavljuje prvi pravi list.
Kod ručnog pikiranja mlade se biljčice čupaju držeći ih za listove, jer je mlada stabljika izuzetno nježna i osjetljiva. Supstrat da bi omogućio
čupanje biljčica bez oštećenja mora biti dobro navlažen. Ručno pikiranje presadnica paprike je zahtjevan posao koji oduzima puno vremena pa se s
tog razloga u suvremenoj kontejnerskoj proizvodnji presadnica koriste strojevi koji pomoću fotočelija odabiru samo dobro razvijene neoštećene
presadnice iz kontejnera manjeg volumena sjetvenog mjesta i presađuju ih u kontejnere većeg volumena sjetvenog mjesta. Strojevi rade veoma brzo,
točno i kvalitetno zamjenjujući velik broj radnika. Kontejneri s pikiranim presadnicama se smještaju u zaštićene prostore gdje ostaju do
presađivanja.
Supstrat tijekom čitavog perioda uzgoja presadnica treba održavati umjereno vlažnim. Zbog relativno malog volumena sjetvenih mjesta u kontejnerima
zalijevanje je neophodno obavljati ujutro, a tijekom dana vlažnost održavati samo orošavanjem. Predvečer i tijekom noći je poželjno da biljke ostanu
neorošene. Za zalijevanje najbolje je koristiti kišnicu sakupljenu sa samih objekata, vodu iz vlastitih bunara ili čistu vodu iz prirodnih vodotoka..
Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda nije najprimjerenije jer takova je voda u pravilu znatno hladnija što može negativno utjecati na razvoj presadnica.
Voda iz vodovoda je klorirana, a mlade biljčice paprike su osjetljive na povećanu koncentraciju klora. Zalijevanje presadnica se obavlja pomoću automatskih
kišnih krila s rasprskivačima koji stvaraju izuzetno sitne kapi koje ne oštećuju mlade biljčice i ne zbijaju supstrat. Ako se zalijevanje obavlja ručno nužno
je koristiti također ruže za zalijevanje koje tvore izuzetno sitne kapljice. Automatskim sistemom za zalijevanje moguće je po potrebi primijeniti i neka lisna
gnojiva za prihranu kao što su Fertina P, Profert Mara, Kristalon i neka druga. Prihrana preko lista u proizvodnji presadnica se primjenjuje kad se primijeti
gubitak tamnozelene boje, a što je često ako iz razloga nemogućnosti presađivanja u optimalnom stadiju razvijenosti presadnice moraju duže vrijeme biti u kontejnerima.
Korištenjem kvalitetnog tretiranog sjemena i uzgojem u steriliziranom supstratu zaštita presadnica od bolesti tijekom kontejnerskog načina uzgoja uglavnom nije potrebna.
No prije presađivanja presadnice je uputno preventivno tretirati nekim od kontaktnih fungicida kao što su Dithane M-45 u koncentraciji 0,2% ili fungicidima na bazi bakra
kao što su Champion WP u koncentraciji 0,35% odnosno Kocide DF u koncentraciji 0,2%.
Tjedan dana prije planiranog roka presađivanja zaštićene bi prostore trebalo maksimalno otvarati kako bi presadnice došle u izravni kontakt sa sunčevim
svjetlom i na taj način se što bolje prilagodile ukupnom spektru sunčevog svjetla koji ih očekuje nakon presađivanja u polju. Prije samog presađivanja
supstrat mora biti umjereno navlažen što će omogućiti lagano vađenje presadnica sa supstratom na korijenu. Ako je supstrat prevlažan prilikom sadnje
otpada s korijena, a opet ako je presuh biljke će se lošije primiti u polju.
Kvalitetna presadnica prije presađivanja moraju biti optimalne visine, imati dobro razvijene listove lijepe zelene boje te što deblju, ali savitljivu stabljiku.
|
|
