Morfološke karakteristike
Dinja je jednogodišnja povrtna kultura dobro razvijenog žiličastog korjena relativno velike upojne moči. Stabljika je vriježasta, dobro se grana i naraste 2 - 3 m. Listovi su cjeloviti, po rubovima su nazubljeni, tamno zelene su boje. Nalaze se na dugačkim peteljkama, naizmjenično su poredani po čitavoj dužini vriježe. Veličina im se postepeno smanjuje prema vrhu vriježe.
Dinja je jednodomna biljka s odvojenim muškim i ženskim cvjetovima na istoj vriježi. Muški se cvjetovi prvi razvijaju, ima znatno više i večinom se nalaze na glavnoj vriježi. Ženski se cvjetovi uglavnom razvijaju na bočnim vriježama. Sastoje se od svijetlo zelenih lapova i 5 međusobno sraslih latica sumporasto žute boje. Ženski cvjetovi imaju tro-do peterodjelni tučak, a muški 3 - 5 prašnika od kojih su dva srasla.
Dinja je stranooplodna biljka. Oprašuje se kukcima, prvenstveno pčelama.
Plod dinje je boba najčešće težine 1 - 2 kg, okruglastog ili ovalno izduženog oblika. Kora ploda može biti glatka, naborana ili mrežasta s režnjevima, a unutarnji jestivi dio najčešće je naranđast ili zelenkasto bijeli.
Sjeme dinje je okruglasto izduženog oblika, bijele ili blijedo žute boje , dužine 8 - 16 mm, širine 3 - 6 mm i debljine 2 - 3 mm. Po površini je glatko. Masa 1000 sjemenki najčešće je 30 - 40 g, a u jednom gramu sjemena ima 25 - 30 sjemenki. U povoljnim uvjetima čuvanja sjeme zadržava klijavost do 5 godina.
|