Od povrtnih kultura genetski se inženjering u oplemenjivanju i stvaranju novih sorti komercijalno za sada koristi kod rajčice.

Već je duže poznato da omekšanje ploda rajčice nakon zriobe kontrolira jedan gen. Enzimi koji se stvaraju pod utjecajem tog gena na konzumnoj rajčici uvjetuju omekšanje ploda čime ona postaje nepodesna za duži transport i skladištenje. Stog se razloga plodovi rajčice predviđeni za dulji transport beru nedozreli, a njihovo dozrijevanje nakon transporta i skladištenja inducira se kemijskim sredstvima.

Problem omekšanja i prezrijevanja plodova rajčice namijenjene za industrijsku preradu još je naglašeniji. Naime u suvremenoj tehnologiji proizvodnje rajčice za preradu primjenjuje se jednokratna mehanizirana berba kad je oko 80% plodova zrelo. Iako se u proizvodnji rajčice za industrijsku preradu koriste sorte i hibridi znatno ujednačenijeg sazrijevanja nego kod rajčice za svježu potrošnju, u optimalnoj tehnološkoj zriobi još uvijek ima oko 20% nedozrelih plodova i jedan manji dio prezrelih plodova koji se zbog omekšanja tijekom kombajniranja gnječe čime se umanjuje prinos. Kad bi se čekalo da svi plodovi dozore gubici zbog prezrijevanja bili bi još veći.

Determinirajući gen koji kontrolira omekšanje plodova, genetskim ga se inženjeringom uspjelo blokirati i isključiti iz daljnjeg nasljeđivanja bez da je u rajčicu unešen gen bilo koje strane vrste. Tehnikom genetskog inženjeringa moguće je u svaku postojeću sortu ili hibrid, sačuvajući sva svojstva okusa, oblika ploda i prinosa unijeti svojstvo sporog prezrijevanja.

Kod rajčice za potrošnju u svježem stanju to omogućuje berbu kada su plodovi prirodno dozreli, takovi plodovi zadržavaju gotovo istu svježinu i nakon desetak dana čuvanja. Naravno zbog produžene trajnosti i manjih gubitaka od eventualno ne prodane robe takova je rajčica nešto jeftinija od obične.

Kod rajčice za industrijsku preradu berbu je moguće obaviti kada svi plodovi dozore, bez bojazni da će prvoformirani plodovi prezoriti. Na taj se način s iste površine ubere više kvalitetnih plodova što pojeftinjuje čitavu proizvodnju.

Ovo nije genetski modificirana rajčica

Proizvodnja genetski preinačenih biljaka rajčice sa svojstvom očuvanja svježine, kako one za svježu potrošnju tako i one za industrijsku preradu najraširenija je u Sjedinjenim Američkim Državama. Koncentrat takove rajčice prodaje se naameričkom tržištu i zbog konkurentnosti u cijeni polako potiskuje onaj od obične rajčice, a jednim se dijelom izvozi.

Jedna od zemalja koja uvozi koncentrat od genetski preinačenih biljaka rajčice je i Velika Britanija u kojoj je obvezatno označavati proizvode od genetski preinačenih biljaka. Kad su prije sedam godine dva velika britanska trgovačka lanca prehrambenim proizvodima Sainsbury i Safeway tržištu ponudili prvi prehrambeni proizvod od genetski preinačenih biljaka, koncentrat rajčice, prodaja ispočetka zbog označavanja proizvoda nije krenula optimistički, iako je proizvod bio nešto jeftiniji od onog običnog. Nakon što su uz police s proizvodima stavljeni letki u kojima je objašnjeno zašto i kako su genetske preinake napravljene i zašto je takav koncentrat malo jeftiniji od onog običnog koji se nalazi na istoj polici, prodaja koncentrata od genetski preinačenih biljaka rajčice je porasla i danas lanac trgovina prehrambenim proizvodima Sainsbury prodaje u Velikoj Britaniji dvostruko više koncentrata od genetski preinačenih biljaka rajčice nego od onih bez preinaka.

Kako kroz deset godina komercijalne proizvodnje i korištenja svježih plodova i prerađevina genetski preinačenih biljaka rajčice u ljudskoj prehrani nisu uočene bilo kakove negativne posljedice, čime su potvrđena najmanje isto toliko duga istraživanja prije komercijalizacije, s velikom se sigurnošću takova hrana može smatrati bezopasnom.