Wayne J. Mclaurin, Professor of Horticulture
College of Agricultural and Enviromental Sciences
The Universiti of Georgia

Vršna trulež je uobičajen ne parazitski fiziološki poremećaj koji se javlja na rajčici, paprici, patliđanu i nekim dinjama. Vršna trulež je simptom deficijencije kalcija u plodu. Uzrok može biti niska razina kalcija u zrelom plodu ili neki drugi faktor, posebno promijenjiva vlaga tla (premalo ili previše vode u tlu dovode do deficijencije pristupačnog kalcija). Simptomi na rajčici i ostalim kulturama su jednaki.

Simptomi

Prvi vidljiv simptom su mala zatamnjena područja na vrhu ploda, koja se pojavljuju u vrijeme kada plod počinje zoriti. Zatamnjenja se povećavaju i postaju udubljenija kako plod zori. Na velikim uleknućima mogu se pojaviti koncentrični prsteni. Napadnuto tkivo izgleda poput kože i čvrsto je, osim kada se nasele sekundarni paraziti, tada postaje crno. Napadnuti plod može imati na sebi nekoliko pjega ili jednu veliku, koja može pokrivati i polovinu ploda. Kod paprike treba paziti da se vršna trulež ne zamjeni sa sunčanim pjegama, koje su bijele i smještene više na plodu.

Vršna trulež koja nastaje usljed deficijencije kalcija najčešće je rezultat klimatskih i agrotehničkih problema. Povezana je sa nekoliko faktora prvenstveno sa razinom kalcija, dušika i vlage u tlu. Poremećaj se javlja kada bilo koja dva faktora dođu u interakciju, čak i kada analize tla i biljke pokažu dovoljnu količinu kalcija.

I fiziologija biljke može pridonijeti pojavi vršne truleži. Otopljen u vodi, kalcij putuje kroz provodne sustave biljke od korijena prema lišću. Usljed suviška vode, voda koja sadrži kalcij i druge minerale putuje brzo od korijena prema listovima. Većina vode se transpirira kroz listove, a rezultat toga je da se u listovima nakon transpiracije nalazi većina kalcija. Plod nema tako visok koeficijent transpiracije kao listovi, te se stoga u njemu deponira manje kalcija, a rezultat toga je lokalna deficijencija kalcija u plodu. Oko 90% kalcija kojeg sadržava zreli plod, usvoji se prije nego što se stvori voštana prevlaka na pokožici, kada je plod veličine nokta na palcu.

Vršna trulež obično se inicijalno pojavljuje na prvom plodnom nodiju, na prvom grozdu plodova, kada dođe u interakciju brz vegetativni porast, vodeni stres i rast plodova.

Nedostatak kalcija može biti i rezultat neadekvatnog upijanja hranjiva korijenom. Čak i povremeni vodni stres tijekom rasta plodova može uzrokovati vršnu trulež jer su plodovi ti koji posljednji dobivaju kalcij.

Drugi uzrok vršne truleži je prevelika gnojidba, posebno dušikom, koja stimulira vegetativan rast. Intenzivan vegetativni porast povećava površinsku transpiraciju i spriječava akumulaciju kalcija u plodu.

Prevencija

Kalcifikacija tala sa niskim sadržajem kalcija nekoliko mjeseci prije sadnje može spriječiti vršnu trulež. Folijarna primjena kalcija neće spriječiti vršnu trulež kada se ona već javi na plodu. Plodovi nemaju pore na epidermi kroz koje se može vršit transpiracija ili kroz koje bi kalcij mogao ući u plod tjekom površinske aplikacije. Unatoč činjenici da je direktna aplikacija kalcija na plod neučinkovita, folijarna primjena može pomoći u prevenciji pojave vršne truleži.

Kultivari koji imaju brzi porast i proizvode veću lisnu masu osjetljiviji su prema vršnoj truleži.

Redukcija dušika također će pomoći u spriječavanju pojave vršne truleži. Treba izbjegavati amonijačnu formu dušika koja je konkurentna kalciju pri usvajanju iz tla.

Do učestalije pojave vršne truleži može dovesti i nepovoljan omjer kalcija sa kalijem i dušikom.

Biljke ne bi trebalo izlagati nepovoljnim uvjetima prije presađivanja. Kod direktne sjetve pojava vršne truleži je rijeđa. Vjetroviti periodi u proljeće praćeni povremenom sušom mogu također dovesti do pojave vršne truleži. Oscilacije tjekom perioda intenzivnog porasta biljke mogu dovesti do stresa i limitirati tijek kalcija u plod.

Kod rajčica, paprika ili lubenica koje su presađene rano u hladno tlo vjerovatnost pojave vršne truleži je velika, kod kasnijeg presađivanja vršna trulež je rijeđa.

Odstranjivanje zahvaćenih plodova nakon pojave prvih simptoma pomaže ostalim plodovima na biljci. Do trenutka razvoja ostalih plodova korijenov sistem sposobniji je usvojiti potrebne količine kalcija (ukoliko su one dostupne u tlu).

Agrotehničke preporuke

Da bi se spriječilo pojavu vršne truleži dobro je pridržavati se slijedećeg:

• dobro obraditi tlo da bi se korijenov sistem mogao dobro razviti i bio sposoban usvajati kalcij i ostala hranjiva,

• pridržavati se plodoreda i na istu površinu ne saditi barem 2 godine kulture kod kojih dolazi do pojave vršne truleži. Poželjno je napraviti analizu tla da bi se utvrdio sadržaj hranjiva i kiselost,

• primjena preporučenih količina gnojiva osigurava adekvatnu ishranu biljaka. Gnojiva je potrebno unijeti na dubinu 20 - 30 cm. Razinu dušika treba prilagoditi razvoju biljaka. Da bi se izbjeglo amonijačni oblik dušika upotrebljavati gnojiva koja sadrže kalijev ili kalcijev nitrat. Važno je paziti na međusobni omjer kalija, fosfora i magnezija. Prevelika količina gnojiva, posebno sa amonijačnom formom dušika, rezultira vršnom truleži. Korisne su split aplikacije hranjiva,

• malčiranje tla, ukoliko je moguće, pomaže pri čuvanju vlage tla,

• korisno je izbjegavati previše kultivacija,

• potrebno je dobro izbalansirati termine ikoličinu vode tjekom navodnjavanja. Potrebe rajčice su približno 2.5 - 4 cm vode tjedno tjekom rasta biljke i plodonošenja. Sprječavanje vodenog stresa važno je za sprječavanje pojave vršne truleži, posebno za vrijeme zametanja i rasta plodova,

• folijarna prihrana pomaže u sprječavanju pojave vršne truleži samo kod rane primjene, dok su plodovi još mali. Kalcijev klorid preporuča se samo kod rajčice, primjena je poželjna kod zametanja plodova na prvoj etaži, kod primjene paziti na doba dana tj. koristiti ga ujutro ili uveče. Za folijarnu prihranu može se upotrijebiti i kalcijev nitrat. Nije poželjno tretirati u vrijeme dok je biljka pod stresom. Primjena hranjiva u tlo korisnija je od folijarne primjene.

Prevela i obradila:
Mr. sc. Svjetlana Matotan