o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
HOBIST: Bojan Šribar
Godišnja potreba
Kalendar sijanja
Uvod
Cikla
Poriluk
Tikvice
Grašak
Kelj pupčar
Bob
Korabica
Celer
Špinat
Kupus
Blitva
Radič
Crni korjen
Rajčica
Luk kozjak
Luk
Endivija
Kukuruz šećerac
Rotkva
Kineski kupus
Patišon
Mahune
Matovilac
Krastavci
Grašak šećerac
Koraba
Češnjak
Novozelandski špinat
Kelj
Komorač
Brokula
Salata
Mrkva
Peršin
Cvjetača
Rabarbara
HOBI
Kelj (Brassica ol. convar. cap. Sabauda)

Za razliku od ostalog lisnatog povrća, kelj ima relativno visoku prehrambenu vrijednost, no njegova vrijednost nije isključivo u tome, nego u njegovom sadržaju vitamina, mineralnih tvari i celuloze. Spektar vitamina mu je vrlo širok, čime znatno nadmašuje kupus. Nedostatak mu je u tome, da nije pogodan za spremanje u obliku kiseljenja, pa je njegova upotreba ograničena samo na svježi kelj, odnosno kao zamrznuti. No taj nedostatak je umanjen time, da ima vrlo ranih sorti, pa ga možemo uzgajati od proljeća pa do prvih mrazeva, na koje je i donekle otporan.

Traži kao i sve kupusnice jaku zemlju i dosta vlage.

Kapucinski: Oblikuje čvrste šiljate glave s izraženim žilama. Dužina vegetacije mu je oko 90 dana.. Zbog kratke vegetacije se može uzgajati cijele godine.

Željezna glava: Oblikuje spljoštene glavice srednje čvrstoće. Je srednje rana sorta dužine vegetacije oko 120 dana.

Vertus: Oblikuje krupne plosnate glavice mase do 3 kg. Glavice su plavičasto zelene boje osrednje čvrstoće. Je kasna sorta dužine vegetacije do 140 dana.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2017 Zdravko Matotan & Abacus