Špinat (Spinacia oleracea)
Špinat sadrži vjerojatno najviše klorofila od sveg lisnatog povrća. Iako je energetski siromašan, njegova vrijednost je u mineralnim sastojcima i vitaminima.
Od vitamina sadrži dosta vitamina C (59 mg/100 g) i karotina (41 mg/100 g), gotovo sve vitamine grupe B i nijacin.
Od mineralnih tvari, kojih sadrži 1400 mg/100 g, ima kalija - 572 mg/100g, kalcija - 81 mg/100 g, magnezija - 56 mg/100 g, natrija, fosfora i željeza, kao i niz mikroelemenata kao mangan, bakar, cink, kobalt, fluor i jod.
Kako sadrži dosta oksalne kiseline i to najviše u peteljkama treba ih kod čišćenja odbaciti a kod pripreme uvijek zakiseliti limunovim sokom, da bi se oksalna kiselina istjerala. Dobro ga je i kuhati sa mlijekom, jer se oksalna kiselina veže na kalcij iz mlijeka.
Radi sadržaja oksalne, mokračne i purinske kiseline trebale bi ga se kloniti osobe koje boluju od gihta, artritisa, reume i žučnih kao i bubrežnih kamenaca.
U uzgoju nema nekih posebnih uvjeta na tlu. Gnojidbu obaviti isključivo stajnjakom ili kompostom, a ukoliko dohranjujemo mineralnim gnojivom, ne dodavati dušik nego samo fosfor i kalij. Špinat je sklon gomilanju nitrata. Radi toga se preporuča upotrijebiti samo svjež jer nitrati stajanjem prelaze u nitrit.
Sije se od ranog proljeća pa do kraja aprila za ljetni uzgoj i u augustu za zimski ciklus tj. za proljetni urod.
Matador: Daje velike mesnate listove. Brati tek kada naraste barem 6 listova.
|