o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
HOBIST: Bojan Šribar
Godišnja potreba
Kalendar sijanja
Uvod
Cikla
Poriluk
Tikvice
Grašak
Kelj pupčar
Bob
Korabica
Celer
Špinat
Kupus
Blitva
Radič
Crni korjen
Rajčica
Luk kozjak
Luk
Endivija
Kukuruz šećerac
Rotkva
Kineski kupus
Patišon
Mahune
Matovilac
Krastavci
Grašak šećerac
Koraba
Češnjak
Novozelandski špinat
Kelj
Komorač
Brokula
Salata
Mrkva
Peršin
Cvjetača
Rabarbara
HOBI
Grašak (Pisum sativum)

Grašak je povrće koje uspijeva u vrlo širokom pojasu klimatskih uvjeta. Je ekonomična biljka jer daje visoke prinose, a kratkog je vegetativnog ciklusa, pa omogućuje korištenje zemljišta za dvije uzastopne kulture. Vrlo je hranjiv i prijatnog okusa. Bogat je bjelančevinama, mineralnim sastojcima i vitaminima. Energetska vrijednost svježeg graška iznosi oko 330 kJ/100 g. Može se koristiti kao svježe a i kao osušeno zrno.

Prema izgledu zrna razlikujemo dvije vrste graška: Sa glatkim i sa naboranim zrnom. Grašak sa glatkim zrnom upotrebljava se uglavnom kao svježi grašak, a potonji kao grašak za sušenje. Kod ovih sorata povećan je sadržaj lecitina, pa se klorofil dulje sačuva. Zato je taj grašak i kao suh zelene boje, dok grašak glatkog zrna sušenje poprimi žućkastu ili čak bijelu boju. Osim toga naborani sadrži manje škroba od glatkog, pa se brže skuha.

Po uzrastu dijelimo grašak na niski, srednje visoki i visoki. Srednje visoki i visoki trebaju oslonac.

Sijati ga možemo praktički preko cijele godine, no kod viših temperatura je vrlo osjetljiv na plamenjaču i pepelnicu, pa ga je bolje uzgajati u rano proljeće, te ga možemo sijati i u novembru - decembru za zimski uzgoj jer uz malčiranje bez problema podnosi niže temperature. No kako mu je vrijeme klijanja kod niskih temperatura do 3 tjedna, postoji opasnost da zrno pojedu štetočine.

Osnovna smjernica kod uzgoja graška jest primjena širokog plodoreda jer je grašak u grupi "samonepodnošljivih" biljki. Osim toga široki plodored doprinosi boljoj prozračnosti i time smanjenoj mogućnosti zaraza. Treba izbjegavati uzgoj na istom mjestu, jer se većina štetnika zadržava u tlu, pa tako prelazi na slijedeću generaciju.

Grašak ne treba sijati u prohladnu zemlju, jer tada sporo niče, zrno napadnu gljivice plijesni, pa opće ne nikne.

Grašak može biti napadnut od više štetnika. Najčešće se kod viših temperatura pojavi pepelnica, kod koje lišće i mahune izgledaju kao da su posipani brašnom. U tom slučaju potrebno je provesti zaštitu nekim botricidom (Cosan, ˝Sulfolac SC-50˝, ˝Quadris˝ ili nešto odgovarajuće). Ukoliko ne provedemo zaštitu, biljke propadnu i nema uroda.

Moguć je i napad plamenjačom, koji se manifestira sivkastim pjegama na donjoj strani lista. Bolest ne utječe bitno na urod ali je moguća zaštita sa fungicidima kratke karence.

Najštetnija bolest je antraknoza, koja se manifestira crnjenjem klice a kasnije i biljke. Crne pjege prelaze na mahune a kasnije i na zrno. Biljka se lako čupa jer je baza trula. Pomaže tretiranje fungicidima, ali treba voditi računa o karenci.

Za vlažnih perioda može doći do napada fusarije ili takozvane "Ivanjske bolesti". Biljka požuti i uvene. Protiv te bakterijske bolesti nema zaštite. Pomaže jedino široki plodored.

Visoki:
Telefon: Stabljika naraste do 140 cm. Mahune narastu do dužine od 12 cm i sadrže do 9 krupnih zrna. (Odličan)

Senator: Ima žuto-zelene mahune sa po 6-7 krupnih zrna. Naraste do 70 cm. Vrlo rodan!

Maxigolt: Vrlo rodna nova sorta., kao nasljednik "telefona", ali još bolja. Naraste do 1 m. Otporna je na bolesti i daje visoke prinose. Lako se ljušti. Odličnog ukusa.

Selma -Pisum: Vrlo rodna kasnija sorta. U mahuni ima do 15 slatkih, srednje velikih zrna. Lako se ljušti. Naraste do 1 m. Otporna je na fusarijsko uvenuće.

Srednje visoki:
Kapucinac: Je vrlo interesantna sorta. Mahuna je zelene boje a zrno je intenzivno ljubičasto, no kuhanjem poprimi zelenu boju. Naraste do 70 cm. Vrlo je rodna sorta.

Niski: Linkoln: Je rani grašak koji možemo sijati svaka tri tjedna, pa imamo kontinuirani urod.

Mali provansalac: Rani, vrlo robusne stabljike koja naraste do 45 cm. Mahune su ravne sa zašiljenim vrhom, dužine do 8 cm, sa 5 - 7 zrna u mahuni.

Karina: Rana, novija vrlo plodna sorta sa 7 - 8 zrna po mahuni.

Čudo Kelvedonije: Srednje rana sorta, Srednje bujnog rasta‚ Naraste do 50 cm. Krupnih , ravnih mahuna dužine do 9 cm, sa po 6 - 8 zrna po mahuni. Vrlo dobar!

Čudo Amerike: Srednje rana sorta, nekoliko dana kasnija od Kelvedonije. Stabljika naraste do 55 cm. Srednje krupnih mahuna sa po 6 - 7 zrna po mahuni.

Jof: Kasnija sorta izrazito rodna krupnih ravnih mahuna sa po 8 - 9 zrna po mahuni.

Rondo: Je dobra sorta za zamrzavanje. Rodi velike mahune sa 8 - 10 krupnih slatkih zrna. Sijati aprila - juna u laganu vapnenastu zemlju sa razmakom redova od 35 cm, svaka 3 cm po jedno zrno na dubinu 3 - 4 cm. Izraste do visine od 50 cm, pa je potrebno postaviti oslonac -mreža ili granje. Vrlo dobar!


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus