UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA PRINOS PORILUKA
Dean BAN1, Bruno NOVAK2, Josip BOROŠIĆ2, Ivanka ŽUTIĆ2
1Institut za poljoprivredu i turizam, Carla Hugesa 8, 52440 Poreč, Hrvatska (kontakt e-mail: dean@iptpo.hr)
2Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Uvod
Većina povrća koje nalazimo na tržištu proizvodi se uz visok stupanj kemizacije, na usko specijaliziranim posjedima uz visoku produkciju i visok input sredstava i materijala, čime se ostvaruju visoki prinosi i smanjuju troškovi po jedinici površine (Abdul-Baki, 1998). Ovakva proizvodnja, neminovno zahtijeva primjenu zahvata rizičnih za okoliš i zdravlje ljudi te dovodi do degradacije tla (Bašić 1996). Novija istraživanja (Gaskell et al. 2000; Ban, 2001; Bulluck et al, 2002; Elliot i Mumford, 2002) ukazuju na mogućnost uzgoja povrća alternativnim sustavima, manje rizičnim za okoliš, uz zadovoljavajući ekonomski učinak. Cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj alternativnih sustava proizvodnje (ekološki i održivi) i endomikorize na vegetativni rast i prinos poriluka (Allium ampeloprasum L. ssp. porrum) u usporedbi s konvencionalnim sustavom.
Materijal i metode
Istraživanje je provedeno na obiteljskom gospodarstvu u okolici Otočca (Švica) tijekom 2003. godine. Dvofaktorijelni pokus postavljen je u tri ponavljanja po split-plot shemi, pri čemu glavni faktor "sustav proizvodnje" ima tri razine (ekološki, održivi i konvencionalni), dok podfaktor "mikoriza" ima dvije razine (presadnice poriluka inokulirane endomikoriznom gljivom Glomus mossae i neinokulirane presadnice). Veličina osnove parcele bila je 10 m x 4.5 m, a podparcela 5 m x 4.5 m.Oranje je provedeno u listopadu 2002. godine, na dubini od 30 cm, pri čemu je na parcelama određenim za ekološki sustav proizvodnje zaoran stajski gnoj (100 m3/ha). U proljeće, nakon dopunske obrade tla posijana je jara grahorica, Jaga (140 kg/ha). Košnja grahorice obavljena je sredinom lipnja, a pokošena masa tvorila je biljni malč. U to su vrijeme pripremljene parcele u održivom i konvencionalnom sustavu proizvodnje: aplicirani su mineralno gnojivo (1000 kg/ha NPK 7-20-30) i herbicid (Treflan EC, 2 l/ha) te postavljen je sustav za navodnjavanje kapanjem, kao i malč crnog PE filma.
Presadnice poriluka sorte Lancelot F1 (Bejo Zaden), uzgojene u polistirenskim kontejnerima sa 150 lončića (sjetva 21. ožujka) sađene su u fazi 3 do 4 pravih listova (18. lipnja), u tri četveroredne trake po parceli (80 cm + 25 cm x 25 cm). Osnovne mjere njege usjeva tijekom vegetacije provođene su ovisno o sustavu proizvodnje. Počevši 6.-og dana od sadnje, usjev je prihranjivan fertirigacijom (Kristalon plavi, NPK 19-6-20), koja je u konvencionalnom sustavu provedena tjedno (tijekom prvih 7 tjedana uzgoja), uz ukupnu primjenu dušika 246 kg/ha, a u održivom sustavu svaka dva tjedna (tijekom 7 tjedana uzgoja, odnosno 4 puta), uz ukupnu primjenu dušika 193 kg/ha. Usjev u ekološkom sustavu proizvodnje nije prihranjivan. Na parcelama ekološkog sustava korovi su ručno plijevljeni dva puta tijekom vegetacije, dok je u preostala dva sustava za suzbijanje korova između folija korišten herbicid (Basta, 6 l/ha). Zaštita od bolesti i štetnika u ekološkom sustavu provedena je sredstvima dozvoljenim "Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda" (NN br.91/2001.) Korišten je ekstrakt dalmatinskog buhača (2 puta), limacid metaldehid (1 puta), dok su žute ploče postavljene neposredno nakon sadnje. Biljke čubra (Satureja hortensis L.) posađene su između gredica poriluka kako bi poslužile kao repelenti. Kemijskim sredstvima tretirani su održivi (limacid 1 puta, insekticidi 4 puta, fungicidi 2 puta) i konvencionalni sustav (limacid 1 puta, insekticidi 7 puta, fungicidi 4 puta).
Berba poriluka je obavljena jednokratno (20. listopada) u svim sustavima proizvodnje, pri čemu su biljke klasirane na tržne i netržne, izmjerena im je visina lažne stabljike, promjer, masa te utvrđen udio netržnih.
Statistička analiza utjecaja glavnog faktora, podfaktora i njihove interakcije na promatrana svojstva provedena je metodom analize varijance F-testom, dok su prosječne vrijednosti glavnog faktora i interakcija testirane Duncanovim multiplim testom rangova na razini signifikantnosti p<=0.05.
Rezultati i diskusija
Na ostvareni sklop biljaka nisu značajnije utjecali promatrani faktori (sustav proizvodnje i inokulacija presadnica) kao ni njihova interakcija (tablica 1). Stoga, se većina posađenih presadnica razvila do veličine tehnološki zrele biljke. Planirani sklop je iznosio 10.67 biljaka/m2, a ostvreni nije bio ispod 9.33 biljke/m2, što dokazuje veliku prilagodljivost poriluka uzgojnim uvjetima. Različiti sustavi proizvodnje i inokulacija presadnica nisu značajnije utjecali na dužinu lažne stabljike jer je to svojstvo na koje veći utjecaj ima genetska konstitucija sorte. Dužina lažne stabljike kod istraživanog poriluka kretala se oko 12 cm, u svim sustavima proizvodnje bez obzira na inokulaciju endomikoriznom gljivom. Ova dužina je bila veća od 1/3 ukupne dužine stabljike, koja minimalno mora biti da bi proizvod bio klasiran u I klasu. Promjer lažne stabljike poriluka bio je značajno širi (15 %) kod biljaka uzgajanih u održivom i konvencionalnom sustavu proizvodnje u odnosu na ekološki sustav. Širi promjer stabljike u ova dva sustava posljedica je bolje ishranjenosti biljaka dušikom u odnosu na ekološki sustav. Utjecaj mikorize i interakcije sa sustavom proizvodnje u ovom istraživanju nije bio značajan što je u suprotnosti sa istraživanjima Novaka (1997). Mogući razlog tome je korištenje različitog soja endomikorizne gljive u ovom istraživanju koji nije postigao očekivani utjecaj.
Tablica 1. Utjecaj sustava proizvodnje i mikorize na sklop, visinu i promjer lažne stabljike prilikom berbe
Sustav proizvodnje | Sklop, biljaka/m2 | Dužina lažne stabljike, cm | Promjer lažne stabljike, cm |
M1 | BM2 | PSP3 | M | BM | PSP | M | BM | PSP |
Ekološki | 9.69A4 | 9.33A | 9.51A5 | 12.22A | 12.59A | 12.41A | 3.45A | 3.18A | 3.32B |
Održivi | 9.96A | 10.36A | 10.16A | 11.86A | 12.18A | 12.02A | 3.96A | 3.83A | 3.90A |
Konvencionalni | 10.13A | 9.95A | 10.04A | 11.97A | 12.09A | 12.03A | 3.86A | 3.88A | 3.87A |
Prosjek mikoriza | 9.93 | 9.88 n.s.6 | | 12.02 | 12.29 n.s. | | 3.76 | 3.63 n.s. | |
1Mikoriza, 2 Bez mikorize, 3 Prosjek sustava proizvodnje, 4,5 Duncanov multipli test rangova na razini signifikantnosti p<=0.05 za interakciju "sustav proizvodnje" x "mikoriza" te za faktor "sustav proizvodnje", 6 nije signifikantno
Promjer stabljike utjecao je na prosječnu masu poriluka (tablica 2). Iz tog razloga, najveću masu imale su biljke uzgajane u konvencionalnom sustavu koje su bile 35 % teže od biljaka uzgajanih u ekološkom sustavu. Razlike u masi između konvencionalno i održivo uzgajanih biljaka nije bilo. Ni u ovom svojstvu mikoriza i interakcija sa sustavom proizvodnje nije značajnije utjecala na masu poriluka. Najveći tržni prinos imale su biljke poriluka uzgajane u konvencionalnom sustavu proizvodnje. Prinos konvencionalno uzgajnih biljaka (24.36 t/ha) nije bio značajno viši od prinosa u održivom sustavu (23.43 t/ha), ali je zato bio značajno viši za 40 % od ekološkog sustava proizvodnje. Značajno viši prinos u konvencionalnom i održivom sustavu, u odnosu na ekološki, posljedica je veće doze gnojidbe i bolje ishranjenosti biljaka koje su se jače razvile što je rezultiralo i većim prinosom. Utjecaj mikorize i inerakcije nije utvrđen u ovom svojstvu. Maseni udio netržnih biljaka u ukupnom prinosu nije se značajno razlikovao po sustavima proizvodnje. Na maseni udio netržnih biljaka nije utjecala mikoriza ni interakcija ova dva faktora. Maseni udio, najviše 2 % netržnih biljaka pokazuje dobru prilagodljivost poriluka na različite uzgojne uvjete i mogućnost uspješnog uzgoja bez zaštite kemijskim sredstvima.
Tablica 2. Utjecaj sustava proizvodnje i mikorize na masu i prinos tržnih biljaka te udio netržnih biljaka poriluka
Sustav proizvodnje | Prosječna masa biljke, g | Prinos tržnih biljaka, t/ha | Maseni udio netržni biljaka, % |
M1 | BM2 | PSP3 | M | BM | PSP | M | BM | PSP |
Ekološki | 160A4 | 170A | 165B | 14.55A | 14.68A | 14.62B5 | 2.40A | 1.72A | 2.06A |
Održivi | 247A | 230A | 239A | 23.51A | 23.35A | 23.43A | 1.10A | 0.50A | 0.80A |
Konvencionalni | 263A | 240A | 252A | 25.71A | 23.01A | 24.36A | 1.87A | 2.20A | 2.04A |
Prosjek mikoriza | 223 | 213 n.s.6 | 21.26 | 20.35 n.s | | 1.79 | 1.47 n.s. | | |
1Mikoriza, 2 Bez mikorize, 3 Prosjek sustava proizvodnje, 4,5 Duncanov multipli test rangova na razini signifikantnosti p<=0.05 za interakciju "sustav proizvodnje" x "mikoriza" te za faktor "sustav proizvodnje", 6 nije signifikantno
Zaključak
Uzgoj poriluka u konvencionalnom i održivom sustavu gospodarenja značajno utječe na širi promjer stabljike, veću masu biljke i viši prinos u odnosu na ekološki sustav proizvodnje. Razlike između konvencionalnog i održivog sustava proizvodnje nisu utvrđene u istraživanim svojstvima. Mikoriza i interakcija sa sustavom proizvodnje nije utjecala na uzgoj poriluka. Preporučuje se uzgoj poriluka u održivom sustavu gospodarenja zbog manjeg utroška kemijskih sredstva i beznačajno manjeg prinosa u odnosu na konvencionalni sustav. Ekološki uzgoj poriluka je također moguć uz nužno smanjenje prinosa.
Literatura
Abdul-Baki A.A., (1998). Vegetable production system. Annual convention and trade show. Proceedings: Cultivating ideas. November 19-20, Pasco, Washington: 9-16
Ban D., (2001). Biljni malč u ekološki prihvatljivijem uzgoju rajčice. Disertacija. Agronomski fakultet - Zagreb
Bulluck L.R., Brosius M., Evanylo G.K. i Ristaino J.B., (2002). Organic and synthetic fertility amendaments influence soil microbial, physical and chemical properties on organic and conventional farms. Applied Soil Ecology 19(2): 147-160
Bašić F., (1996). Mjere usmjerene održivosti poljoprivrede. U knjizi: Hrvatska poljoprivreda na raskrižju - nacionalno izvješće Republike Hrvatske. 225-230
Elliot S.L. i Mumford J.D. (2002). Organic, integrated and conventional apple production: why consider the middle ground? Crop Protection 21 (5): 427-429
Gaskell M., Fouche B., Koike S., Lanini T., Mitchell J. i Smith R., (2000). Organic vegetable production in California - science and practice. HortTehnology 10(4): 699-713
Novak B.,(1997). Učinkovitost endomikorize na neke povrtne kulture. Disertacija. Agronomski fakultet - Zagreb
Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u ukupnoj proizvodnji biljnih proizvoda, N. novine 91/2001
|