o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2004:
INTENZITET PLODONOŠENJA SORATA KRASTAVACA ZA PRERADU U ZAVISNOSTI OD NAČINA UZGOJA

RESEARCH ON THE CONTROL OF MAJOR TOMATO CROP PATHOGENS AND PESTS

RESEARCH ON LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DURING STORAGE

UTJECAJ RAZLIČITO PROIZVEDENIH PRESADNICA NA PRINOS BATATA [Ipomoea batatas L. (Lam.)]

ZLATNA KRUMPIROVA CISTOLIKA NEMATODA (Globodera rostochiensis Woll.) U HRVATSKOJ

POTROŠNJA VODE I MAKROELEMENATA U HIDROPONSKOM UZGOJU RAJČICE

UTJECAJ DUŠIKA I METODE GNOJIDBE NA PRINOS PAPRIKE (Capsicum annuum L. var. grossum)

RESEARCH ON SOME SEEDLING PRODUCTION PARAMETERS OF BRASSICA AND FLOWER CULTURES BRED IN FLOATING-TRAY SYSTEM

VEGETABLE SEED HYDRATION TREATMENT - POSSIBILITIES AND RISKS

DOZIRANJE VODE KORISTEĆI KOEFICIJENT NAVODNJAVANJA

ODABIR SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE ZA ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU "LAKTEC"

EFFECT OF ROW COVERS AND BLACK PLASTIC MULCH ON THE YIELD OF DETERMINATE TOMATOES

MASS LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DUE TO PHYSIOLOGICAL PROCESSES

RESEARCH ON THE INFLUENCE OF EXPLANT TYPE AND VARIETY ON IN VITRO MULTIPLICATION IN LETTUCE

RESEARCH ON THE WATER REGIME OF TOMATOES CULTIVATED IN SOLARIUMS

UTJECAJ VOLUMENA LONČIĆA, MIKORIZE I STAROSTI PRESADNICA NA RAST I RAZVOJ PRESADNICA LUBENICA

DINAMIKA PLODONOŠENJA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

UTJECAJ VOLUMENA SUPSTRATA NA KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

EFFECTS OF DIFFERENT NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF CELERY (Apium graveolens var. L. dulce) IN TURKEY

CRVENICE ISTRE KAO SUPSTRAT ZA POVRĆARSKU PROIZVODNJU

UTJECAJ GIBERELINSKE KISELINE (GA3) NA KOMPONENTE PRINOSA ARTIČOKE

EFFECTS OF NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF ENDIVE (Cichorium endivia L.) IN TURKEY

INFLUENCE OF NITROGEN FERTILIZATION ON THE BACTERIA AND VEGETABLE SEED SYMBIOSIS

SEED BACTERIZATION IN RELATION TO THE RATES AND THE DIFFERENT METHODS OF FERTILIZER APPLICATION TO VEGETABLE SEED CROPS

FERTILIZATION OF BEAN SEED CULTURES WITH MACRO- AND MICRO- ELEMENTS APPLIED ON THE SOIL AND FOLIARLY

INFLUENCE OF WHITE FLEECE ON THE YIELD FORMATION OF EARLY POTATOES

INVESTIGATION OF THE EFFECT OF MALT AND PLANT EXTRACTS ON DIFFERENT PLANT PATHOGENS

ADAPTABILNOST NEKIH NJEMAČKIH I MAĐARSKIH SORATA KRUMPIRA NA RAZLIČITIM LOKACIJAMA U HRVATSKOJ

YELLOW STICKY TRAPS AS A TOOL FOR CONTROLING CABBAGE WHITEFLY (ALEYRODES PROLETELLA L.) ON BRUSSELS SPROUTS

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 39. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2004. godine - OPATIJA
UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA PRINOS PORILUKA

Dean BAN1, Bruno NOVAK2, Josip BOROŠIĆ2, Ivanka ŽUTIĆ2

1Institut za poljoprivredu i turizam, Carla Hugesa 8, 52440 Poreč, Hrvatska (kontakt e-mail: dean@iptpo.hr)
2Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

Uvod

Većina povrća koje nalazimo na tržištu proizvodi se uz visok stupanj kemizacije, na usko specijaliziranim posjedima uz visoku produkciju i visok input sredstava i materijala, čime se ostvaruju visoki prinosi i smanjuju troškovi po jedinici površine (Abdul-Baki, 1998). Ovakva proizvodnja, neminovno zahtijeva primjenu zahvata rizičnih za okoliš i zdravlje ljudi te dovodi do degradacije tla (Bašić 1996). Novija istraživanja (Gaskell et al. 2000; Ban, 2001; Bulluck et al, 2002; Elliot i Mumford, 2002) ukazuju na mogućnost uzgoja povrća alternativnim sustavima, manje rizičnim za okoliš, uz zadovoljavajući ekonomski učinak. Cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj alternativnih sustava proizvodnje (ekološki i održivi) i endomikorize na vegetativni rast i prinos poriluka (Allium ampeloprasum L. ssp. porrum) u usporedbi s konvencionalnim sustavom.

Materijal i metode

Istraživanje je provedeno na obiteljskom gospodarstvu u okolici Otočca (Švica) tijekom 2003. godine. Dvofaktorijelni pokus postavljen je u tri ponavljanja po split-plot shemi, pri čemu glavni faktor "sustav proizvodnje" ima tri razine (ekološki, održivi i konvencionalni), dok podfaktor "mikoriza" ima dvije razine (presadnice poriluka inokulirane endomikoriznom gljivom Glomus mossae i neinokulirane presadnice). Veličina osnove parcele bila je 10 m x 4.5 m, a podparcela 5 m x 4.5 m.Oranje je provedeno u listopadu 2002. godine, na dubini od 30 cm, pri čemu je na parcelama određenim za ekološki sustav proizvodnje zaoran stajski gnoj (100 m3/ha). U proljeće, nakon dopunske obrade tla posijana je jara grahorica, Jaga (140 kg/ha). Košnja grahorice obavljena je sredinom lipnja, a pokošena masa tvorila je biljni malč. U to su vrijeme pripremljene parcele u održivom i konvencionalnom sustavu proizvodnje: aplicirani su mineralno gnojivo (1000 kg/ha NPK 7-20-30) i herbicid (Treflan EC, 2 l/ha) te postavljen je sustav za navodnjavanje kapanjem, kao i malč crnog PE filma.

Presadnice poriluka sorte Lancelot F1 (Bejo Zaden), uzgojene u polistirenskim kontejnerima sa 150 lončića (sjetva 21. ožujka) sađene su u fazi 3 do 4 pravih listova (18. lipnja), u tri četveroredne trake po parceli (80 cm + 25 cm x 25 cm). Osnovne mjere njege usjeva tijekom vegetacije provođene su ovisno o sustavu proizvodnje. Počevši 6.-og dana od sadnje, usjev je prihranjivan fertirigacijom (Kristalon plavi, NPK 19-6-20), koja je u konvencionalnom sustavu provedena tjedno (tijekom prvih 7 tjedana uzgoja), uz ukupnu primjenu dušika 246 kg/ha, a u održivom sustavu svaka dva tjedna (tijekom 7 tjedana uzgoja, odnosno 4 puta), uz ukupnu primjenu dušika 193 kg/ha. Usjev u ekološkom sustavu proizvodnje nije prihranjivan. Na parcelama ekološkog sustava korovi su ručno plijevljeni dva puta tijekom vegetacije, dok je u preostala dva sustava za suzbijanje korova između folija korišten herbicid (Basta, 6 l/ha). Zaštita od bolesti i štetnika u ekološkom sustavu provedena je sredstvima dozvoljenim "Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda" (NN br.91/2001.) Korišten je ekstrakt dalmatinskog buhača (2 puta), limacid metaldehid (1 puta), dok su žute ploče postavljene neposredno nakon sadnje. Biljke čubra (Satureja hortensis L.) posađene su između gredica poriluka kako bi poslužile kao repelenti. Kemijskim sredstvima tretirani su održivi (limacid 1 puta, insekticidi 4 puta, fungicidi 2 puta) i konvencionalni sustav (limacid 1 puta, insekticidi 7 puta, fungicidi 4 puta).

Berba poriluka je obavljena jednokratno (20. listopada) u svim sustavima proizvodnje, pri čemu su biljke klasirane na tržne i netržne, izmjerena im je visina lažne stabljike, promjer, masa te utvrđen udio netržnih.

Statistička analiza utjecaja glavnog faktora, podfaktora i njihove interakcije na promatrana svojstva provedena je metodom analize varijance F-testom, dok su prosječne vrijednosti glavnog faktora i interakcija testirane Duncanovim multiplim testom rangova na razini signifikantnosti p<=0.05.

Rezultati i diskusija

Na ostvareni sklop biljaka nisu značajnije utjecali promatrani faktori (sustav proizvodnje i inokulacija presadnica) kao ni njihova interakcija (tablica 1). Stoga, se većina posađenih presadnica razvila do veličine tehnološki zrele biljke. Planirani sklop je iznosio 10.67 biljaka/m2, a ostvreni nije bio ispod 9.33 biljke/m2, što dokazuje veliku prilagodljivost poriluka uzgojnim uvjetima. Različiti sustavi proizvodnje i inokulacija presadnica nisu značajnije utjecali na dužinu lažne stabljike jer je to svojstvo na koje veći utjecaj ima genetska konstitucija sorte. Dužina lažne stabljike kod istraživanog poriluka kretala se oko 12 cm, u svim sustavima proizvodnje bez obzira na inokulaciju endomikoriznom gljivom. Ova dužina je bila veća od 1/3 ukupne dužine stabljike, koja minimalno mora biti da bi proizvod bio klasiran u I klasu. Promjer lažne stabljike poriluka bio je značajno širi (15 %) kod biljaka uzgajanih u održivom i konvencionalnom sustavu proizvodnje u odnosu na ekološki sustav. Širi promjer stabljike u ova dva sustava posljedica je bolje ishranjenosti biljaka dušikom u odnosu na ekološki sustav. Utjecaj mikorize i interakcije sa sustavom proizvodnje u ovom istraživanju nije bio značajan što je u suprotnosti sa istraživanjima Novaka (1997). Mogući razlog tome je korištenje različitog soja endomikorizne gljive u ovom istraživanju koji nije postigao očekivani utjecaj.

Tablica 1. Utjecaj sustava proizvodnje i mikorize na sklop, visinu i promjer lažne stabljike prilikom berbe

Sustav proizvodnjeSklop, biljaka/m2Dužina lažne stabljike, cm Promjer lažne stabljike, cm
M1 BM2 PSP3 M BM PSP M BM PSP
Ekološki9.69A49.33A9.51A512.22A12.59A12.41A3.45A3.18A3.32B
Održivi 9.96A10.36A10.16A11.86A12.18A12.02A3.96A3.83A3.90A
Konvencionalni10.13A9.95A10.04A11.97A12.09A12.03A3.86A3.88A3.87A
Prosjek mikoriza9.939.88 n.s.6 12.02 12.29 n.s. 3.763.63 n.s. 

1Mikoriza, 2 Bez mikorize, 3 Prosjek sustava proizvodnje, 4,5 Duncanov multipli test rangova na razini signifikantnosti p<=0.05 za interakciju "sustav proizvodnje" x "mikoriza" te za faktor "sustav proizvodnje", 6 nije signifikantno

Promjer stabljike utjecao je na prosječnu masu poriluka (tablica 2). Iz tog razloga, najveću masu imale su biljke uzgajane u konvencionalnom sustavu koje su bile 35 % teže od biljaka uzgajanih u ekološkom sustavu. Razlike u masi između konvencionalno i održivo uzgajanih biljaka nije bilo. Ni u ovom svojstvu mikoriza i interakcija sa sustavom proizvodnje nije značajnije utjecala na masu poriluka. Najveći tržni prinos imale su biljke poriluka uzgajane u konvencionalnom sustavu proizvodnje. Prinos konvencionalno uzgajnih biljaka (24.36 t/ha) nije bio značajno viši od prinosa u održivom sustavu (23.43 t/ha), ali je zato bio značajno viši za 40 % od ekološkog sustava proizvodnje. Značajno viši prinos u konvencionalnom i održivom sustavu, u odnosu na ekološki, posljedica je veće doze gnojidbe i bolje ishranjenosti biljaka koje su se jače razvile što je rezultiralo i većim prinosom. Utjecaj mikorize i inerakcije nije utvrđen u ovom svojstvu. Maseni udio netržnih biljaka u ukupnom prinosu nije se značajno razlikovao po sustavima proizvodnje. Na maseni udio netržnih biljaka nije utjecala mikoriza ni interakcija ova dva faktora. Maseni udio, najviše 2 % netržnih biljaka pokazuje dobru prilagodljivost poriluka na različite uzgojne uvjete i mogućnost uspješnog uzgoja bez zaštite kemijskim sredstvima.

Tablica 2. Utjecaj sustava proizvodnje i mikorize na masu i prinos tržnih biljaka te udio netržnih biljaka poriluka

Sustav proizvodnjeProsječna masa biljke, gPrinos tržnih biljaka, t/haMaseni udio netržni biljaka, %
M1 BM2 PSP3 M BM PSP M BM PSP
Ekološki160A4170A165B14.55A14.68A14.62B52.40A1.72A2.06A
Održivi247A230A239A23.51A23.35A23.43A1.10A0.50A0.80A
Konvencionalni263A240A252A25.71A23.01A24.36A1.87A2.20A2.04A
Prosjek mikoriza 223213 n.s.621.2620.35 n.s  1.791.47 n.s.  

1Mikoriza, 2 Bez mikorize, 3 Prosjek sustava proizvodnje, 4,5 Duncanov multipli test rangova na razini signifikantnosti p<=0.05 za interakciju "sustav proizvodnje" x "mikoriza" te za faktor "sustav proizvodnje", 6 nije signifikantno

Zaključak

Uzgoj poriluka u konvencionalnom i održivom sustavu gospodarenja značajno utječe na širi promjer stabljike, veću masu biljke i viši prinos u odnosu na ekološki sustav proizvodnje. Razlike između konvencionalnog i održivog sustava proizvodnje nisu utvrđene u istraživanim svojstvima. Mikoriza i interakcija sa sustavom proizvodnje nije utjecala na uzgoj poriluka. Preporučuje se uzgoj poriluka u održivom sustavu gospodarenja zbog manjeg utroška kemijskih sredstva i beznačajno manjeg prinosa u odnosu na konvencionalni sustav. Ekološki uzgoj poriluka je također moguć uz nužno smanjenje prinosa.

Literatura

  1. Abdul-Baki A.A., (1998). Vegetable production system. Annual convention and trade show. Proceedings: Cultivating ideas. November 19-20, Pasco, Washington: 9-16

  2. Ban D., (2001). Biljni malč u ekološki prihvatljivijem uzgoju rajčice. Disertacija. Agronomski fakultet - Zagreb

  3. Bulluck L.R., Brosius M., Evanylo G.K. i Ristaino J.B., (2002). Organic and synthetic fertility amendaments influence soil microbial, physical and chemical properties on organic and conventional farms. Applied Soil Ecology 19(2): 147-160

  4. Bašić F., (1996). Mjere usmjerene održivosti poljoprivrede. U knjizi: Hrvatska poljoprivreda na raskrižju - nacionalno izvješće Republike Hrvatske. 225-230

  5. Elliot S.L. i Mumford J.D. (2002). Organic, integrated and conventional apple production: why consider the middle ground? Crop Protection 21 (5): 427-429

  6. Gaskell M., Fouche B., Koike S., Lanini T., Mitchell J. i Smith R., (2000). Organic vegetable production in California - science and practice. HortTehnology 10(4): 699-713

  7. Novak B.,(1997). Učinkovitost endomikorize na neke povrtne kulture. Disertacija. Agronomski fakultet - Zagreb

  8. Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u ukupnoj proizvodnji biljnih proizvoda, N. novine 91/2001


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus