o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2004:
UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA PRINOS PORILUKA

INTENZITET PLODONOŠENJA SORATA KRASTAVACA ZA PRERADU U ZAVISNOSTI OD NAČINA UZGOJA

RESEARCH ON THE CONTROL OF MAJOR TOMATO CROP PATHOGENS AND PESTS

RESEARCH ON LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DURING STORAGE

UTJECAJ RAZLIČITO PROIZVEDENIH PRESADNICA NA PRINOS BATATA [Ipomoea batatas L. (Lam.)]

ZLATNA KRUMPIROVA CISTOLIKA NEMATODA (Globodera rostochiensis Woll.) U HRVATSKOJ

POTROŠNJA VODE I MAKROELEMENATA U HIDROPONSKOM UZGOJU RAJČICE

RESEARCH ON SOME SEEDLING PRODUCTION PARAMETERS OF BRASSICA AND FLOWER CULTURES BRED IN FLOATING-TRAY SYSTEM

VEGETABLE SEED HYDRATION TREATMENT - POSSIBILITIES AND RISKS

DOZIRANJE VODE KORISTEĆI KOEFICIJENT NAVODNJAVANJA

ODABIR SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE ZA ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU "LAKTEC"

EFFECT OF ROW COVERS AND BLACK PLASTIC MULCH ON THE YIELD OF DETERMINATE TOMATOES

MASS LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DUE TO PHYSIOLOGICAL PROCESSES

RESEARCH ON THE INFLUENCE OF EXPLANT TYPE AND VARIETY ON IN VITRO MULTIPLICATION IN LETTUCE

RESEARCH ON THE WATER REGIME OF TOMATOES CULTIVATED IN SOLARIUMS

UTJECAJ VOLUMENA LONČIĆA, MIKORIZE I STAROSTI PRESADNICA NA RAST I RAZVOJ PRESADNICA LUBENICA

DINAMIKA PLODONOŠENJA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

UTJECAJ VOLUMENA SUPSTRATA NA KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

EFFECTS OF DIFFERENT NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF CELERY (Apium graveolens var. L. dulce) IN TURKEY

CRVENICE ISTRE KAO SUPSTRAT ZA POVRĆARSKU PROIZVODNJU

UTJECAJ GIBERELINSKE KISELINE (GA3) NA KOMPONENTE PRINOSA ARTIČOKE

EFFECTS OF NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF ENDIVE (Cichorium endivia L.) IN TURKEY

INFLUENCE OF NITROGEN FERTILIZATION ON THE BACTERIA AND VEGETABLE SEED SYMBIOSIS

SEED BACTERIZATION IN RELATION TO THE RATES AND THE DIFFERENT METHODS OF FERTILIZER APPLICATION TO VEGETABLE SEED CROPS

FERTILIZATION OF BEAN SEED CULTURES WITH MACRO- AND MICRO- ELEMENTS APPLIED ON THE SOIL AND FOLIARLY

INFLUENCE OF WHITE FLEECE ON THE YIELD FORMATION OF EARLY POTATOES

INVESTIGATION OF THE EFFECT OF MALT AND PLANT EXTRACTS ON DIFFERENT PLANT PATHOGENS

ADAPTABILNOST NEKIH NJEMAČKIH I MAĐARSKIH SORATA KRUMPIRA NA RAZLIČITIM LOKACIJAMA U HRVATSKOJ

YELLOW STICKY TRAPS AS A TOOL FOR CONTROLING CABBAGE WHITEFLY (ALEYRODES PROLETELLA L.) ON BRUSSELS SPROUTS

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 39. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2004. godine - OPATIJA
UTJECAJ DUŠIKA I METODE GNOJIDBE NA PRINOS PAPRIKE (Capsicum annuum L. var. grossum)

Nina KACJAN-MARŠIĆ
Biotehnički fakultet Univerziteta u Ljubljani, Jamnikarjeva 101, 1000 Ljubljana, Slovenija (kontakt e-mail: nina.kacjan.marsic@bf.uni-lj.si)

Uvod

Navodnjavanje i gnojidba su dva važna čimbenika s kojima proizvođači povrća kontroliraju rast i razvoj biljaka, te količinu i kvalitetu prinosa. Uvođenje fertigacije, istovremene gnojidbe i navodnjavanja, otvorilo je nove mogućnosti opskrbe biljaka vodom i biljnim hranjivima jer je u tlu omogućena kontrola i održavanje određenih koncentracija hranjivih tvari i vode. Značajne prednosti fertigacije u usporedbi s gnojidbom na zalihu, uz primjenu navodnjavanja kapanjem, su sljedeće: (1) zbog velike prilagođenosti sustava fertigacije u dovođenju vode i hranjiva u blizinu biljaka, smanjeno je odstupanje koncentracije biljnih hranjiva u tlu u razdoblju rasta biljaka što omogućuje veći i kvalitetniji prinos; (2) jednostavno je podešavanje količine i koncentracije određenih hranjiva, obzirom na potrebe uzgajane kulture i posebno na njezinu fenofazu i klimatske uvjete; (3) kod sustava fertigacije kapanjem, lisnato povrće ostane suho, što spriječava ožegotine i razvoj bolesti; (4) mogućnost preciznog mjerenja hranjiva u razdoblju razvoja biljke, koje je usklađeno s njezinim potrebama, spriječava unošenje prekomjernih količina hranjiva u tlo i njihovo ispiranje u podzemlje; (5) fertigacija omogućava dovođenje vode i biljnih hranjiva na točno određeno mjesto u tlo, gdje se razvija korijenov sustav biljaka, što omogućava bolje iskorištenje hranjiva te smanjuje mogućnost njihova ispiranja.

Predmet našeg istraživanja je bio istražiti utjecaj fertigacije s N i NPK, te kombinacije startne gnojidbe i fertigacije na prinos i kvalitetu plodova paprike. Kod svih je tretmana upotrebljena norma gnojidbe za dušik: 200 kg ha-1 N ili 250 kg ha-1 N.

Materijal i metode

Istraživanje je izvođeno na Pokusnom polju Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, u razdoblju od 13. ožujka do 14. rujna 2003. Korišten je kultivar paprike 'Bianca F1', koji je zanimljiv tržištu i opće prihvaćen od proizvođača povrća. Svojstva tla su prikazana u tablici 1.

Tablica 1. Kemijska svojstva tla (0-0.30 m)

pH (u KCl)Organska tvar (%)P2O5 (mg 100g-1 tla)K2O (mg 100g-1 tla)Tip tla
7.22.52621glinasto-pjeskovito

Presadnice paprike su uzgojene u stakleniku u multipločama (sustav kontejnera) napunjenima supstratom na osnovu treseta. Visina i promjer lončića bili su 5 cm. U starosti 8 tjedana, presadnice su ručno presađene na gredice. Veličina pokusne parcele je bila 10 m x 1 m (10m2). Na svakoj su posađena po dva reda paprike. Razmak između redova je bio 0,50 m, a između biljaka u redu 0,30 m. Razmak između parcela je bio 0,60 m. Sadnja je bila 16. svibnja 2003.

Pokus je bio postavljen u bloknom rasporedu u 4 ponavljanja, gdje su pojedine varijante predstavljale različite količine N i metode gnojidbe. Varijante su bile sljedeće: (i) FN200; (ii) FN250; (iii) FN200/30%; (iv) FNPK200; (v) FNPK250; (vi) FNPK200/30%; (vii) FNPK250/30%. U varijantama FN200 i FN250 prije sadnje su P i K unešeni u tlo, a otopina dušika je davana sustavom kapanja - fertigacijom. Pri varijantama FNPK200 i FNPK250 sva tri su hranjiva davana sustavom fertigacije. Pri varijantama FN200/30%, FNPK200/30% i FNPK250/30% 30% N dato je u tlo prije sadnje, preostali N ili NPK davani su fertigacijom jedanput tjedno, ukupno 16 tjedana. Fertigacija je počela 2 tjedna poslije sadnje na otvorenom. Navodnjavalo se tako, da se održavala vlagu u tlu između 0,020 i 0,025 MPa, što je izmjereno tenziometrom, postavljenom na dubinu 15 cm. Zadnja je fertigacija bila 30. rujna 2003. Paprika je brana 26. srpnja, 2., 10. i 20. kolovoza i 14. rujna (ukupno 5 berbi). Plodovi su sortirani na tržne i netržne, a prinos je izmjeren po svakoj parceli. Rezultati su statistički analizirani metodom analize varijance.

Rezultati i rasprava

U tablici 2 su prikazani rezultati, koji su postignuti gnojidbom dviju različitih količina N (200 i 250 kg ha-1) i uz primjenu različitih metoda gnojidbe na prinos tržnih plodova paprike.

Na prinos paprike značajno je utjecala metoda gnojidbe. Utvrđeno je, da je startna gnojidba dušikom imala statistički značajno pozitivan utjecaj na količinu tržnog prinosa paprike. U tim je tretmanima fertigacija s NPK-otopinom povećala tržni prinos paprike uspoređujući s primjenom ukupnog N fertigacijom. Najniži je prinos paprike utvrđen u usjevima koji su od početka vegetacije bili gnojeni otopinom NPK ili N.

Utvrđeno je da niti različite metode gnojidbe niti različite količine N nisu utjecale na količinu netržnog prinosa paprike (tablica 3). U tretmanima gdje je kombinirana startna gnojidba tla i fertigacija dobiven je manji prinos netržnih plodova, odnosno, uz startnu gnojidbu tla s N povećan je udio tržnog prinosa, a to znači da je bio pozitivan utjecaj na krupnoću plodova paprike.

Tablica 2. Ujecaj količine N i različitih metoda gnojidbe na prinos paprike, Ljubljana, 2003.

Metoda
gnojidbe
Količina N
(kg ha-1)
nProsjek tržnog
prinosa (kg ha-1)
NPK-fertigacija 200430148 b
NPK-fertigacija 250431754 b
N-fertigacija200435246 b
N-fertigacija250435892 b
Startna gnojidba tla
s P, K i 30% N,
ostatak N fertigacijom
2004 37545 ab
Startna gnojidba tla
s 30% N, ostatak N
te P i K fertigacijom
2504 46826 a
Startna gnojidba tla
s 30% N, ostatak N
te P i K fertigacijom
2004 47130 a

*Prinosi označeni istim slovom značajno se ne razlikuju, prema Duncanovom testu razlikovanja, pri ?=0,05.

Utvrđeno je da niti različite metode gnojidbe niti različite količine N nisu utjecale na količinu netržnog prinosa paprike (tablica 3). U tretmanima gdje je kombinirana startna gnojidba tla i fertigacija dobiven je manji prinos netržnih plodova, odnosno, uz startnu gnojidbu tla s N povećan je udio tržnog prinosa, a to znači da je bio pozitivan utjecaj na krupnoću plodova paprike.

Tablica 3. Utjecaj količine N i različitih metoda gnojidbe na udio tržnog i netržnog prinosa paprike

Količina N i metode gnojidbe% od ukupnog prinosa
Tržni prinosNetržni prinos
FNPK 20071 a29 a
FNPK 25076 a24 a
FN 20081 a19 a
FN 25074 a26 a
FN 200/30%85 a15 a
FNPK 200/30%83 a17 a
FNPK 50/30%89 a11 a

*Postoci označeni istim slovom značajno se ne razlikuju, prema Duncanovom testu razlikovanja, pri ?=0,05.

Zaključci

Fertigacija se uvodi, prije svega, kao tehnika za postizanje većih prinosa uz istovremeno smanjenje količine gnojiva za povrće iz porodice Solanaceae. Rezultati istraživanja upućuju, da fertigacija u kombinaciji sa startnom gnojidbom tla s N ima pozitivan učinak na kvalitetu i količinu prinosa paprike. Razlike u prinosu, koje su uzrokovane primjenom različite količine dodanog N u periodu razvoja, nisu bile statistički značajne. Utvrđeno je, da je optimalna količina dušika za gnojidbu paprike između 200 i 250 kg ha-1.

Literatura

  1. Bar-Yosef, B., (1999). Advances in Fertigation. Advances in Agronomy, 65, p. 1-77.

  2. Carballo, S. J., S. M. Blankenship, D. C. Sanders. Drip Fertigation with Nitrogen and Potassium and Postharvest Susceptibility to Bacterial Soft Rot of Bell Peppers. Journal of Plant Nutrition. Vol. 17, 1175-1191.

  3. Guertal, E.A. (2000). Pre-plant Slow-Release Nitrogen Fertilizers Produce Similar Bell Pepper Yields as Split Application of Soluble Fertilizer. Agronomy Journal. Vol. 92, 388-393.

  4. Hagin, J. and A.Lowengart-Aycicegi, (1999). Fertigation - State of the Art. Proceedings No. 429. The International Fertiliser Society, Meeting in Brussels, 29th of April 1999, p. 4-24.

  5. Jaimez, R. E., F. Rada, C. Garcia-Nunez., (1999). The effect if irrigation frequency on water and carbon relations in three cultivars of sweet pepper (Capsicum chinense Jacq), in a tropical semiarid region. Scientia Horticulturae, 81, 301-308.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus