o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2004:
UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA PRINOS PORILUKA

INTENZITET PLODONOŠENJA SORATA KRASTAVACA ZA PRERADU U ZAVISNOSTI OD NAČINA UZGOJA

RESEARCH ON THE CONTROL OF MAJOR TOMATO CROP PATHOGENS AND PESTS

RESEARCH ON LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DURING STORAGE

ZLATNA KRUMPIROVA CISTOLIKA NEMATODA (Globodera rostochiensis Woll.) U HRVATSKOJ

POTROŠNJA VODE I MAKROELEMENATA U HIDROPONSKOM UZGOJU RAJČICE

UTJECAJ DUŠIKA I METODE GNOJIDBE NA PRINOS PAPRIKE (Capsicum annuum L. var. grossum)

RESEARCH ON SOME SEEDLING PRODUCTION PARAMETERS OF BRASSICA AND FLOWER CULTURES BRED IN FLOATING-TRAY SYSTEM

VEGETABLE SEED HYDRATION TREATMENT - POSSIBILITIES AND RISKS

DOZIRANJE VODE KORISTEĆI KOEFICIJENT NAVODNJAVANJA

ODABIR SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE ZA ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU "LAKTEC"

EFFECT OF ROW COVERS AND BLACK PLASTIC MULCH ON THE YIELD OF DETERMINATE TOMATOES

MASS LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DUE TO PHYSIOLOGICAL PROCESSES

RESEARCH ON THE INFLUENCE OF EXPLANT TYPE AND VARIETY ON IN VITRO MULTIPLICATION IN LETTUCE

RESEARCH ON THE WATER REGIME OF TOMATOES CULTIVATED IN SOLARIUMS

UTJECAJ VOLUMENA LONČIĆA, MIKORIZE I STAROSTI PRESADNICA NA RAST I RAZVOJ PRESADNICA LUBENICA

DINAMIKA PLODONOŠENJA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

UTJECAJ VOLUMENA SUPSTRATA NA KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

EFFECTS OF DIFFERENT NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF CELERY (Apium graveolens var. L. dulce) IN TURKEY

CRVENICE ISTRE KAO SUPSTRAT ZA POVRĆARSKU PROIZVODNJU

UTJECAJ GIBERELINSKE KISELINE (GA3) NA KOMPONENTE PRINOSA ARTIČOKE

EFFECTS OF NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF ENDIVE (Cichorium endivia L.) IN TURKEY

INFLUENCE OF NITROGEN FERTILIZATION ON THE BACTERIA AND VEGETABLE SEED SYMBIOSIS

SEED BACTERIZATION IN RELATION TO THE RATES AND THE DIFFERENT METHODS OF FERTILIZER APPLICATION TO VEGETABLE SEED CROPS

FERTILIZATION OF BEAN SEED CULTURES WITH MACRO- AND MICRO- ELEMENTS APPLIED ON THE SOIL AND FOLIARLY

INFLUENCE OF WHITE FLEECE ON THE YIELD FORMATION OF EARLY POTATOES

INVESTIGATION OF THE EFFECT OF MALT AND PLANT EXTRACTS ON DIFFERENT PLANT PATHOGENS

ADAPTABILNOST NEKIH NJEMAČKIH I MAĐARSKIH SORATA KRUMPIRA NA RAZLIČITIM LOKACIJAMA U HRVATSKOJ

YELLOW STICKY TRAPS AS A TOOL FOR CONTROLING CABBAGE WHITEFLY (ALEYRODES PROLETELLA L.) ON BRUSSELS SPROUTS

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 39. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2004. godine - OPATIJA
UTJECAJ RAZLIČITO PROIZVEDENIH PRESADNICA NA PRINOS BATATA [Ipomoea batatas L. (Lam.)]

Bruno NOVAK, Ivanka ŽUTIĆ, Nina TOTH

Zavod za povrćarstvo , Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (kontakt e-mail: bnovak@agr.hr)

Uvod

Batat - slatki krumpir (Ipomoea batatas) povrtna je kultura velike energetske vrijednosti, kod koje se za jelo koriste zadebljali korjenovi. Na njihov prinos utječe više čimbenika, kao što su tlo, voda, gnojidba, toplina itd. Jedan od izuzetno važnih čimbenika za brzo formiranje biljke i što ranije formiranje zadebljalih korjenova je i način razmnožavanja. Batat se može razmnožavati sjemenom, vegetativnim reznicama, i kulturom tkiva (Shultheis et al., 1994). Komercijalno se najčešće uzgaja sadnjom presadnica dobivenih iz spavajućih pupova na korijenu ili sadnjom reznica dobivenih od vršnih dijelova vriježa (Lewett, 1993). Zbog problema relativno kratkog radoblja moguće proizvodnje na otvorenom u kontinentalnom dijelu Hrvatske, treba u kratkom razdoblju proizvesti presadnice sa što većom korjenovom masom. U cilju unapređenja tehnologije uzgoja i dobivanja većih prinosa, postavljen je pokus proizvodnje presadnica iz spavajućih pupova korijena batata na standardni način (Granberry i McLaurin, 1990) i novijom metodom proizvodnje presadnica u kontejneru (Ching, 2000), uz ispitivanje utjecaja malča crnog polietilenskog (PE) filma.

Materijal i metode

Istraživanje je provedeno na pokušalištu Zavoda za povrćarstvo, Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom 2003. godine. Dvofaktorijelni je pokus postavljen po metodi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Faktor "presadnice" imao je dvije razine: presadnice dobivene izravno iz spavajućih pupova korijena batata (S) i presadnice dobivene pikiranjem mladih izboja iz korijena u kontejner (K). Faktor "malč" imao je također dvije razine: tlo malčirano crnim PE-filmom (PE) i golo tlo (T). Početak uzgoja presadnica bio je u ožujku, kada su korjenovi mase od 200 do 250 grama stavljeni u zaštićeni prostor na temperaturu od 25 do 28 °C radi aktiviranja spavajućih pupova. Korjenovi su bili djelomično prekriveni supstratom eko-Brill i ovlaživani po potrebi. Pojava mladih izboja počela je 20-tak dana nakon početka vlaženja supstrata. U fazi razvoja prva dva listića planirani broj izboja odvojen je od korijena i pikiran u polistirenske kontejnere sa 40 lončića oblika obrnute piramide, volumena 100 ml, punjene supstratom eko-Brill. Tridesetak dana nakon pikiranja, presadnice s grudom supstrata bile su spremne za sadnju, a također i presadnice dobivene izravno iz spavajućih pupova. Sađene su na otvoreno 20. svibnja 2003., na razmak 1,5 m x 0,3 m (2,2 b/m2), po 25 biljaka na parcelu. Usjev je uzgajan bez navodnjavanja (osim neposredno nakon sadnje), gnojidbe i primjene sredstava za zaštitu bilja. Berba je obavljena 16. rujna, uz bilježenje broja i mase zadebljalih korjenova (korjenovi mase manje od 100 g smatrani su netržnima).

Rezultati i diskusija

Način proizvodnje presadnica značajno je utjecao na prinos tržnih korjenova. Iz tablice 1. vidi se da je opravdano veći prinos tržnih korjenova (2.183 kg/m2) dobiven uzgojem iz presadnica s grudom supstata oko korijena (K), u odnosu na presadnice proizvedene klasičnim postupkom (S, 1.505 kg/m2). Razlog je tome veća korjenova masa, koja je već od samog početka uzgoja na otvorenom omogućavala biljkama nesmetani i brži rast i razvoj. U odnosu na golo tlo, značajno veći prinos tržnih korjenova dobiven je na malču crnog PE filma (1.155 vs. 2.533 kg/m2). To potvrđuje rezultate istraživanja Hochmuta i Howela (1983) te Novaka et al. (2003), a također Orzoleka i Lamonta (2002), koji smatraju da se viši prinosi na malčiranom tlu dobivaju uslijed viših temperatura u zoni korijena u početnom stadiju razvoja. Najveći prinos tržnih korjenova (2,885 kg/m2) ostvaren je na parcelama s presadnicama s grudom supstrata uz malčiranje crnim PE-filmom, međutim ova interakcija nije statistički potvrđena. Istraživani faktori podjednako utječu na masu tržnih korjenova po biljci kao i na prinos tržnih korjenova po jedinici površine.

Tablica 1. Prinos tržnih korjenova batata, kg/m2

Kombinacije faktoraTPEProsjek faktora "presadnice"
S0,8292,1801,505
K1,4812,8852,183*
Prosjek faktora "malč"1,1552,533** 

GD malč = **, GD presadnice = *, GD interakcije = n.s.

Opravdano veći broj tržnih korjenova po biljci ostvaren je također pri uzgoju presadnica s grudom supstrata (3.0), kao i uz malčiranje tla PE-filmom (3.0), međutim njihova interakcija (3.6 korjenova/biljci) nije statistički opravdana.

Tablica 2. Broj tržnih korjenova po biljci

Kombinacije faktoraTPEProsjek faktora "presadnice"
S1,52,41,9
K2,43,63,0*
Prosjek faktora "malč"1,93,0** 

GD malč = **, GD presadnice = *, GD interakcije = n.s.

Statistički podjednaki broj netržnih korjenova po biljci dobiven je kod oba načina uzgoja presadnica, kao i bez obzira na primjenu malča (tablica 3), što znači da na ovo svojstvo istraživani faktori nemaju značajni utjecaj.

Tablica 3. Broj netržnih korjenova po biljci

Kombinacije faktoraTPEProsjek faktora "presadnice"
S2,21,41,8
K2,21,82,0
Prosjek faktora "malč"2,21,6 

GD malč = n.s., GD presadnice = n. s.

Zaključak

Način uzgoja presadnica batata značajno utječe na prinos, masu i broj zadebljalih korjenova po biljci. Pri tome presadnice s grudom supstrata uzgojene u kontejneru daju opravdano veće vrijednosti u odnosu na presadnice proizvedene izravno iz spavajućih pupova. Na promatrana svojstva značajno pozitivno utječe i malčiranje tla crnim PE-filmom u usporedbi s uzgojem na golom tlu.

Literatura

  1. Ching, A., (2000). The effect of transplant container cell shape on vegetative growth and root yield of sweet potato, Acta Horticulturae 516, 163-167

  2. Granbery, D. M., W. J. McLaurin, (1990). Sweet potato, Georgia Coop. Ext. Serv. Circ. 677

  3. Hochmut, G. J., I. C. Howell, (1983). Effeect of black plastic mulch and raised beds on sweet potato growth androot yield in northern region, HortScience 18 (4):615-620

  4. Lewett, M. P., (1993). The effects of method of planting cuttings of Sweet potato [I. batatas L. (Lam.)] on yield, Tropical Agriculture 70, 110-115

  5. Novak B., I. Žutić, N. Toth, (2003). Utjecaj mikorize i obojenih PE filmova na prinos slatkog krumpira - batata (I. batatas), Priopćenja XXXVIII skupa hrvatskih agronoma, Opatija, 19. do 21. veljače, 295-298

  6. Orzolek M. D., W. J. Lamont, (2002). Summary and recomendations for use of mulch color in vegetable production, 30th National agricultural plastic congress, San Diego, CA

  7. Shultheis J. R., D. J. Cantliffe, H. H. Bryan, (1994). Early plant growth and yield of sweet potato grown from seed, vegetative cuttings, and somatic embryos, J. Amer. Hort. Sci.119(5), 1104 -1111


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2017 Zdravko Matotan & Abacus