UTJECAJ VOLUMENA SUPSTRATA NA KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU
Josip BOROŠIĆ, Bruno NOVAK, Božidar BENKO
Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (kontakt e-mail: jborosic@agr.hr)
Uvod
U hidroponskom uzgoju bilja koriste se manje količine supstrata u odnosu na uzgoj u tlu. U sadašnjem uzgoju rajčice u Hrvatskoj koristi se 3.75 l kamene vune po biljci. Supstrat se ne sterilizira, već se svake godine kupuje novi. Stoga je cilj istraživanja utvrditi kako smanjenje volumena supstrata za 1/3 utječe na komponente prinosa rajčice i da li je opravdano koristiti manju količinu supstrata.
Materijal i metode
Istraživanje se provodi na obiteljskom gospodarstvu u Donjoj Lomnici kraj Velike Gorice. Sjeme rajčice, sorte Belle F1, sijano je 2. prosinca 2002. u blokove kamene vune, 2.8 cm x 2.8 cm x 4 cm. U stadiju prvoga pravog lista, 4. siječnja 2003., presadnice su pikirane u kocke kamene vune, brida 7.5 cm, a sađene su 17. veljače 2003., u stadiju 7 do 8 pravih listova. Za sadnju su korištena tri supstrata: kamena vuna, vlakna kokosova oraha i ekspandirana glina. Ploče kamene vune bile su dviju širina, 15 i 20 cm, dok im je dužina bila 100 cm i visina 7.5 cm, odnosno, dva volumena, 11.25 i 15 l. Rastresiti supstrati bili su u vrećama podjednakih dimenzija, odnosno, volumena. Na svako pakiranje supstrata volumena 11.25 l posađene su tri biljke rajčice na razmak 33 cm, odnosno, svakoj je biljci pripalo 3.75 l supstrata. Na svako pakiranje supstrata volumena 15 l posađeno je šest biljaka rajčice, po dvije biljke u paru zajedno, također, na međusobni razmak 33 cm, odnosno, svakoj je biljci pripalo 2.5 l supstrata. Ploče i vreće s po tri biljke rajčice bile su postavljene na lijevi i desni rub kanala za odvodnju viška hranjive otopine, kao dvoredne trake s razmakom redova 60 cm, a između traka 120 cm. Ploče i vreće s po šest biljaka rajčice stajale su na željeznoj mreži iznad kanala za odvodnju hranjive otopine, a iz svakog para biljaka tri su vođene u lijevi i tri u desni red trake. Pokus je postavljen po metodi slučajnog bloknog rasporeda u pet ponavljanja. Osnovna je parcela u pokusu sadržavala devet biljaka. Biljke su posađene u jednom redu u tri ploče ili vreće s po 11.25 l volumena, odnosno, u jednom redu u tri ploče ili vreće s po 7.5 l volumena, što je polovica njihova supstrata, dok druga polovica supstrata pripada biljkama iz drugoga reda.
Hranjiva otopina periodički je davana tijekom dana sustavom kapanja iz glavnog spremnika. Sastav hranjive otopine reguliran je prema Sonneveld-u (1988). Broj dnevnih obroka fertirigacije iznosio je do 24, ovisno od razvijenosti rajčice, a trajanje pojedinog obroka 2 do 7 minuta, ovisno o dobi dana i stupnju naoblake. Rad crpke, sadržaj spremnika s koncentriranim hranjivim otopinama i način njihova razrjeđivanja i transporta, kontrola sastava hranjive otopine te mjere njege usjeva rajčice opisani su u zborniku priopćenja s prošlogodišnjeg znanstvenog skupa hrvatskih agronoma (Borošić et al, 2003). Za oprašivanje cvjetova korišteni su bumbari.
Od 9. svibnja do 29. listopada 2003. bile su 32 berbe. Utvrđen je prinos tržnih i netržnih plodova i prosječna masa ploda, odvojeno za prve tri etaže.
Statistička analiza rezultata istraživanja obavljena je analizom varijance (ANOVA), dok su prosječne vrijednosti testirane Duncanovim multiplim testom rangova na razini signifikantnosti p?0.05. Korišten je statistički paket MSTAT-C (Nissen, 1983).
Rezultati i rasprava
Volumen supstrata nije utjecao na prinos tržnih plodova rajčice (tablica 1), ni na njihovu krupnoću (tablica 2). Podjednaki je prinos bio prvih triju etaža, oko 1.10 kg plodova po etaži, u uzgoju rajčice na 3.75 i na 2.5 l supstrata po biljci. Čak je na manjem volumenu supstrata ostvaren za 2.1 % veći prinos tržnih plodova rajčice tijekom cijelog razdoblja berbe, ali razlika nije statistički značajna. I prosječna masa ploda rajčice za cijelu sezonu berbe, oko 170 g, bila je podjednaka u uzgoju rajčice na oba volumena supstrata. Jedino je razlika u krupnoći plodova rajčice s druge etaže bila značajno veća u uzgoju rajčice na većem volumenu supstrata.
U uzgoju rajčice na vlaknima kokosova oraha i na ekspandiranoj glini ostvaren je 6.6, odnosno, 8.7 % manji prinos tržnih plodova, nego na kamenoj vuni (13.89 kg po biljci). Razlika u prinosu rajčice uzgajane na kamenoj vuni i ekspandiranoj glini statistički je značajna. Međutim, utjecaj vrste supstrata na prinos rajčice prvih triju etaža je nešto drukčiji. Značajno je bio veći prinos s prve etaže u uzgoju rajčice na ekspandiranoj glini, odnosno, s druge etaže u uzgoju na vlaknima kokosova oraha. U istraživanjima drugih autora navode se različiti prinosi (6.2 do 12.25 kg/biljci) ovisno o kultivaru, dužini trajanja berbe, odnosno, broju etaža, supstratu, volumenu supstrata po biljci, intenzitetu fertirigacije (Osvald i Petrovič, 1996; Chillemi et al, 1997; Hochmuth et al, 2000; Tüzel et al, 2001). U našem prethodnom istraživanju ostvareni su prinosi od 10.77 do 15.44 kg/biljci (Borošić et al, 2003). Prosječna masa plodova rajčice tijekom cijele sezone berbe, također, na vlaknima kokosova oraha i ekspandiranoj glini bila je manja za 2.8, odnosno, 4.5 % od mase ploda iz uzgoja na kamenoj vuni. Isto tako, rajčica uzgajana na vlaknima kokosova oraha i na ekspandiranoj glini imala je s prve i druge etaže značajno krupnije plodove od rajčice na kamenoj vuni.
Interakcija volumena i vrste supstrata nije bila značajna.
Tablica 1. Prinos tržnih plodova rajčice, kg/biljci
| Faktor | 1. etaža | 2. etaža | 3. etaža | Sve etaže |
Volumen supstrata, l/biljci | 3.75 | 1.107 | 1.105 | 1.112 | 13.044 |
2.50 | 1.091 | 1.090 | 1.051 | 13.318 |
Supstrat | Kamena vuna | 1.090 ab | 1.041 b | 1.168 | 13.890 a |
Kokosova vlakna | 1.061 b | 1.181 a | 1.031 | 12.970 ab |
Ekspandirana glina | 1.146 a | 1.071 ab | 1.046 | 12.680 b |
Volumen supstrata (l/biljci) x supstrat | 3.75 x kamena vuna | 1.105 | 1.033 | 1.239 | 13.813 |
3.75 x kokosova vlakna | 1.078 | 1.218 | 1.047 | 12.802 |
3.75 x ekspandirana glina | 1.137 | 1.065 | 1.050 | 12.516 |
2.50 x kamena vuna | 1.075 | 1.049 | 1.096 | 13.960 |
2.50 x kokosova vlakna | 1.043 | 1.144 | 1.015 | 13.142 |
2.50 x ekspandirana glina | 1.155 | 1.077 | 1.041 | 12.853 |
Tablica 2. Prosječna masa tržnih plodova rajčice, g
| Faktor | 1. etaža | 2. etaža | 3. etaža | Sve etaže |
Volumen supstrata, l/biljci | 3.75 | 172 | 217** | 228 | 173 |
2.50 | 168 | 202 | 222 | 169 |
Supstrat | Kamena vuna | 162 b | 200 b | 230 | 176 a |
Kokosova vlakna | 175 a | 214 a | 225 | 171 ab |
Ekspandirana glina | 173 a | 214 a | 221 | 168 b |
Volumen supstrata (l/biljci) x supstrat | 3.75 x kamena vuna | 162 | 208 | 233 | 178 |
3.75 x kokosova vlakna | 176 | 223 | 227 | 173 |
3.75 x ekspandirana glina | 178 | 218 | 225 | 168 |
2.50 x kamena vuna | 162 | 191 | 226 | 173 |
2.50 x kokosova vlakna | 173 | 205 | 224 | 168 |
2.50 x ekspandirana glina | 169 | 210 | 217 | 167 |
**Signifikantan F-test (p<=0.01)
Zaključak
Ovisno o vrsti i volumenu supstrata po biljci, tijekom berbe rajčice od 9. svibnja do 29. listopada ostvaren je prinos tržnih plodova od 12.516 do 13.960 kg po biljci.
Smanjenjem volumena supstrata za 1/3, od 3.75 na 2.5 l po biljci, prinos prvih triju etaža, kao i ukupan prinos tijekom razdoblja berbe nije smanjen. Volumen supstrata nije imao utjecaj ni na prosječnu masu ploda rajčice, sorte Belle F1, za cijelo razdoblje berbe (oko 170 g). Stoga je opravdano rajčicu uzgajati na manjem volumenu supstrata od dosadašnjega.
Najkrupniji plodovi i najveći prinos tržnih plodova za cijelo razdoblje berbe ostvareni su u uzgoju rajčice na kamenoj vuni. Na vlaknima kokosova oraha i ekspandiranoj glini dobije se nešto veći prinos i krupnoća tržnih plodova s prvih dviju etaža rajčice.
Literatura
Borošić, J., B. Novak, B. Benko, (2003). Uzgoj rajčice na inertnim supstratima. Priopćenja XXXVIII. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 219-220
Chilemi, G., E. Lazzarin, C. Mantoan, F. Chiarini, (1997). Centro Po di Tramontana. 1997 risultati sperimentali nei settori orticolo e floricolo. ESAV, Padova
Hochmuth, R.C., L.L. Davis, N. Tillman, (2000). Evaluation of greenhouse beefsteak and cluster tomato varieties for North Florida, 1999-2000 Season 2000-02. UF. North Florida Research and Education Center
Nissen, O., (1983). MSTAT-C user's manual. Version 1. Michigan State University
Osvald, J., N. Petrovič, (1996), Comparison of hydroponic and soil cultivation of chosen Solanaceae varieties in protected nonheated areas. ISOSC Proceedings: 320-340
Sonneveld, C. (1988). Rockwool as a substrate in protected cultivation. Special lecture at the Symposium on Horticulture in High Technology Era. Tokyo, 1-19
Tüzel, Í.H., Y. Tüzel, A. Gül, H. Altunlu, R.Z. Eltez, (2001). Effect of different irrigation schedules, substrates and substrate volumes on fruit quality and yield of greenhouse tomato. Acta Hort. 548:285-291
|