o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2004:
UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA PRINOS PORILUKA

INTENZITET PLODONOŠENJA SORATA KRASTAVACA ZA PRERADU U ZAVISNOSTI OD NAČINA UZGOJA

RESEARCH ON THE CONTROL OF MAJOR TOMATO CROP PATHOGENS AND PESTS

RESEARCH ON LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DURING STORAGE

UTJECAJ RAZLIČITO PROIZVEDENIH PRESADNICA NA PRINOS BATATA [Ipomoea batatas L. (Lam.)]

ZLATNA KRUMPIROVA CISTOLIKA NEMATODA (Globodera rostochiensis Woll.) U HRVATSKOJ

POTROŠNJA VODE I MAKROELEMENATA U HIDROPONSKOM UZGOJU RAJČICE

UTJECAJ DUŠIKA I METODE GNOJIDBE NA PRINOS PAPRIKE (Capsicum annuum L. var. grossum)

RESEARCH ON SOME SEEDLING PRODUCTION PARAMETERS OF BRASSICA AND FLOWER CULTURES BRED IN FLOATING-TRAY SYSTEM

VEGETABLE SEED HYDRATION TREATMENT - POSSIBILITIES AND RISKS

DOZIRANJE VODE KORISTEĆI KOEFICIJENT NAVODNJAVANJA

ODABIR SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE ZA ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU "LAKTEC"

EFFECT OF ROW COVERS AND BLACK PLASTIC MULCH ON THE YIELD OF DETERMINATE TOMATOES

MASS LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DUE TO PHYSIOLOGICAL PROCESSES

RESEARCH ON THE INFLUENCE OF EXPLANT TYPE AND VARIETY ON IN VITRO MULTIPLICATION IN LETTUCE

RESEARCH ON THE WATER REGIME OF TOMATOES CULTIVATED IN SOLARIUMS

UTJECAJ VOLUMENA LONČIĆA, MIKORIZE I STAROSTI PRESADNICA NA RAST I RAZVOJ PRESADNICA LUBENICA

DINAMIKA PLODONOŠENJA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

UTJECAJ VOLUMENA SUPSTRATA NA KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

EFFECTS OF DIFFERENT NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF CELERY (Apium graveolens var. L. dulce) IN TURKEY

CRVENICE ISTRE KAO SUPSTRAT ZA POVRĆARSKU PROIZVODNJU

EFFECTS OF NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF ENDIVE (Cichorium endivia L.) IN TURKEY

INFLUENCE OF NITROGEN FERTILIZATION ON THE BACTERIA AND VEGETABLE SEED SYMBIOSIS

SEED BACTERIZATION IN RELATION TO THE RATES AND THE DIFFERENT METHODS OF FERTILIZER APPLICATION TO VEGETABLE SEED CROPS

FERTILIZATION OF BEAN SEED CULTURES WITH MACRO- AND MICRO- ELEMENTS APPLIED ON THE SOIL AND FOLIARLY

INFLUENCE OF WHITE FLEECE ON THE YIELD FORMATION OF EARLY POTATOES

INVESTIGATION OF THE EFFECT OF MALT AND PLANT EXTRACTS ON DIFFERENT PLANT PATHOGENS

ADAPTABILNOST NEKIH NJEMAČKIH I MAĐARSKIH SORATA KRUMPIRA NA RAZLIČITIM LOKACIJAMA U HRVATSKOJ

YELLOW STICKY TRAPS AS A TOOL FOR CONTROLING CABBAGE WHITEFLY (ALEYRODES PROLETELLA L.) ON BRUSSELS SPROUTS

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 39. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2004. godine - OPATIJA
UTJECAJ GIBERELINSKE KISELINE (GA3) NA KOMPONENTE PRINOSA ARTIČOKE

Gvozden DUMIČIĆ, Lovre BUĆAN, Smiljana GORETA
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11, 21 000 Split, Hrvatska (kontakt e-mail: gdumicic@krs.hr)

Uvod

U Hrvatskoj se artičoka (Cynara scolimus L.) komercijalno uzgaja na obalnom i otočnom dijelu, gdje prevladava mediteranska klima. U mediteranskim uvjetima kod kultivara koji se razmnožavaju sjemenom, berba biljaka posađenih u kasno ljeto i jesen, počinje u proljeće (Mauromicale i Ierna, 1995; Bućan et al., 2000). U našim uvjetima uzgoja suma niskih temperatura potrebnih za prorastanje kultivara Imperial Star akumulira se već početkom zime, ali prorastanje počinje s produženjem dana u rano proljeće, kao što su istaknuli Basnizki i Goldschmidt (1994). Utjecaj giberelinske kiseline (GA3) na ranozrelost artičoke odavno je poznat (Gerakis et al., 1969), kao i njena komercijalna primjena (Ryder et al., 1983). Kod kultivara koji se razmnožavaju sjemenom utjecaj GA3 ovisit će o vremenu sjetve, osjetljivosti kultivara i broju primjena (Elia et al, 1994; Mauromicale i Iearna 1995). Povećanjem ranog prinosa kod artičoke ostvaruje se veća cijena na tržištu kao i duži period berbe u proljetnoj sezoni. Stoga je predmet ovog istraživanja ustanoviti utjecaj primjene GA3 na prirodno vernalizirane biljke, obzirom na ranozrelost, dužinu cvjetne stapke, rani i ukupni prinos te masu glavice u različitim okolinskim uvjetima.

Materijal i metode

Poljski pokus s kultivarom artičoke Imperial Star postavljen je na dvije lokacije u Opuzenu i Jelsi u 2000 i 2001 godini. U obje godine presadnice stare 45-50 dana posađene su 28. rujna u Jelsi i 20. rujna u Opuzenu. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu s tri ponavljanja. Biljke su posađene na razmak 1 m između redova i 0.6 m unutar reda. Biljke s razvijenih 12 do 14 listova tretirane su sa šest koncentracija GA3 (0; 12.5; 25; 50; 75 i 100 ppm). U Jelsi je GA3 primijenjena 5. veljače 2001. i 28. siječnja 2002. godine. U Opuzenu je GA3 primijenjena 5. veljače i 6. ožujka 2001, te 28. siječnja i 22. veljače 2002. Srednja dnevna temperatura od listopada do veljače bila je 10.9oC u Jelsai i 11.6oC u Opuzenu. Zavisno o godini, broj dana s minimalnim dnevnim temperaturama ispod 0 oC varirao je od 15 do 27 dana u Jelsi, te od 4 do 22 u Opuzenu. Tijekom pokusa praćeni su dužina cvjetne stapke, rani (prve dvije berbe) i ukupni prinos te prosječna masa glavice. Dobivene vrijednosti su statistički obrađene analizom varijance koristeći proc GLM softwerskog paketa SAS (SAS Institute, 1988), a srednje vrijednosti uspoređene Tukey-evim testom.

Rezultati i rasprava

Giberelinska kiselina je utjecala na izduživanje cvjetne stapke. Najviša stapka (52,6 cm) je zabilježena 2002. godine u Jelsi kod koncentracije od 75 ppm GA3. Također, biljke tretirane s 75 ppm GA3 imale su opravdano višu stapku u obje godine i na obje lokacije u odnosu na kontrolu. Međutim, razlike između tretiranih i netretiranih biljaka kod ostalih koncentracija nisu bile značajne osim u Jelsi 2002 (Tablica 1). Utjecaj primjene GA3 na izduživanje cvjetne stapke ustanovili su i drugi autori (Basnizki i Goldschmidt, 1994; Elia et al., 1994).

Tablica 1. Utjecaj GA3 (ppm) na dužinu cvjetne stapke (cm) i masu glavice na dvije lokacije (Jelsa I Opuzen) u dvije godine (2001,2002).

 20012002
 JelsaOpuzenJelsaOpuzen
GA3Dužina stapkeMasa glaviceDužina stapkeMasa glaviceDužina stapkeMasa glaviceDužina stapkeMasa glavice
0 17.06 b*162.9519.1 bc132.6214.60 b166.2314.6 b219.83
12,522.13 ab155.8119.8 bc139.1844.13 a155.2623.8 ab220.76
2522.55 ab157.5819.4 bc135.4136.70 a154.4825.9 ab216.82
5019.40 ab149.1724.6 ab138.1026.03 ab163.74 28.6 ab218.65
7528.06 a162.0827.6 a126.2352.60 a155.91 37.9 a214.83
10024.80 ab152.0816.7 c120.2745.46 a163.04 30.9 ab207.25
*Različita slova u stupcima pokazuju značajne razlike kod p<0.05 (Tukey-ev test)

Na prosječnu masu pupa utjecali su izbor lokacije i godine uzgoja, ali ne primjenjena GA33. Masa glavice se kretala od 120.27 g do 220.76 g (Tablica 1). Najveća prosječna masa glavice zabilježena je u 2002 godini u Opuzenu kod biljaka tretiranih s 12.5 ppm (220.76 g). Glavice ubrane u Jelsi bile su gotovo iste težine u obje godine, ali prosječna masa glavice u Opuzenu u 2002 godini bila je 1.6 puta veća nego u 2001. Drugi autori navode da masa glavice tretiranih biljaka s GA3 može biti manja (Gerakis et al., 1969; Basnizki i Goldschmidt, 1994; Elia et al., 1994) premda naši rezultati to ne potvrđuju.

Tablica 2. Utjecaj GA3 (ppm) na rani i ukupni prinos (t/ha) na dvije lokacije (Jelsa i Opuzen) u dvije godine (2001,2002).

 20012002
 JelsaOpuzenJelsaOpuzen
GA3Rani prinosUkupni prinosRani prinosUkupni prinosRani prinosUkupni prinosRani prinosUkupni prinos
00.43 d*14.790.54 d10.551.47 c17.040.86 d11.87 c*
12.51.77 ab16.660.80 c13.201.72 bc14.360.99 d12.37 c
251.69 b14.280.77 c11.771.94 ab15.221.28 c16.17 ab
501.84 a15.111.10 a13.182.00 a17.561.56 a18.20 a
751.67 b18.160.94 b11.811.83 b17.821.40 bc12.83 c
1000.92 c16.080.71 c9.621.95 ab17.771.51 ab14.l0 bc

Bez obzira na primijenjenu koncentraciju rani prinos se povećavao pod utjecajem GA3, premda je početak berbe ovisio o lokaciji ili godini uzgoja. U obje godine i na obje lokacije najveći rani prinos postignut je s primjenjenom koncentracijom od 50 ppm. Najveći rani prinos zabilježen je u Jelsi (2.0 t/ha) u 2002 godini (Tablica 2). Primjenom GA3 rani prinos je rastao od 136% do 429% u usporedbi s netretiranim biljkama. Uočen je i značajan učinak lokacije na rani prinos, te je bio veći u Jelsi nego u Opuzenu.

Ukupni prinos se kretao u rasponu od 9.62 t/ha do 18.2 t/ha i nije bilo značajnog utjecaja GA3, osim u 2002 godini u Opuzenu gdje su koncentracije od 25 i 50 ppm značajno utjecale na porast ukupnog prinosa (Tablica 2). Najveći prinos u našem pokusu ostvaren je u Jelsi u 2002 godini (Tablica 2).

Zaključci

Rezultati provedenih pokusa pokazuju nam da utjecaj GA3 ovisi o primjenjenoj koncentraciji. Giberelinska kiselina je utjecala na dužinu cvjetne stapke i na rani prinos. Nije bilo značajnog utjecaja na ukupni prinos i prosječnu masu glavice. Prema dobivenim rezultatima možemo zaključiti da u kasnom zimskom roku nije potrebno primijeniti koncentraciju veću od 50 ppm kod kultivara artičoke Imperial Star.

Literatura

  1. Basnizki, J., E.E. Goldschmidt, (1994). Further examination of gibberellina A3 effects on flowering of globe artichokes (Cynara scolymus L.) under controlled environment and field conditions. Isr. J. Plant Sci. 42:159-166

  2. Bućan, L., S. Goreta, S. Perica, (2000). Influence of transplant age and type on growth and yield of the seed propagated globe artichoke. Acta Horticulturae (in press)

  3. Elia, A., N. Calabrese, V.V. Bianco, (1994). Sowing time, gibberellic acid treatment and cultivars of "seed" propagated artichoke. Acta Horticulturae. 371:347-354

  4. Gerakis, P.A., D. Markarian, S. Honma, (1969). Vernalization of globe artichoke, Cynara scolymus L. J. Amer. Soc. Hort. Sci. 94:254-258

  5. Mauromicale, G., A. Ierna, (1995). Effects of gibberellic acid and sowing date on harvest time and yields of seed-grown globe artichoke (Cynara scolymus L.). Agronomie. 15: 527-538.

  6. Ryder, E.J., N.E. De Vos, M.A. Bari, (1983). The globe artichoke (Cynara scolymus L) HortScience. 18(5):646-653

  7. SAS Institute, (1989). SAS/STAT User's Guide. North Carolina: SAS Institue


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2017 Zdravko Matotan & Abacus