DINAMIKA PLODONOŠENJA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU
Božidar BENKO, Josip BOROŠIĆ, Bruno NOVAK, Nina TOTH, Ivanka ŽUTIĆ
Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (kontakt e-mail: bbenko@agr.hr)
Uvod
Hidroponska proizvodnja odvija se u grijanom zaštićenom prostoru što znači da je proizvodnja moguća tijekom cijele godine. U zimskom razdoblju upitna je ekonomska isplativost zagrijavanja jer je zbog kraćeg dana i slabijeg intenziteta svjetla dozrijevanje plodova usporeno. Zbog toga se u Hrvatskoj u hidroponskom uzgoju rajčice planira ranoproljetna proizvodnja s početkom berbe između 15. travnja i 1. svibnja. U to vrijeme domaći proizvod postiže visoku cijenu i dobru kvalitetu čime postaje izravan konkurent uvoznom povrću. Da bi mogli što točnije planirati proizvodnju potrebno je poznavati dinamiku dozrijevanja plodova i očekivani prinos.
Materijal i metode
Istraživanje je provedeno tijekom 2002. godine u grijanom plasteniku površine 400 m2. U sortnom pokusu nalazilo se dvanaest hibridnih kultivara (Benko et al. 2003), a među njima, i Belle, trenutno vodeći kultivar rajčice za uzgoj u zaštićenim prostorima u Hrvatskoj.
Hranjiva otopina, sastava prema Sonneveldu (1988), priprema se u spremniku 1000 l, iz 100 puta koncentriranih otopina. Opskrba hranjivom otopinom periodički se tijekom dana do 24 puta, ovisno o fazi razvoja biljaka, osiguravala sustavom kapanja (Benko et al. 2003).
Nakon sadnje u nekoliko je navrata s dvije ploče po tri biljke, odnosno, na šest biljaka mjerena njihova visina. Oko mjesec dana prije početka berbe, a zatim svaka dva tjedna na istim su biljkama brojani pupovi, cvjetovi i zametnuti plodovi. U tijeku vegetacije redovito su vršene mjere njege.
Za vrijeme ukupno 31 berbe, od 9. svibnja do 14. listopada, plodovi s biljaka na kojima su brojani generativni organi, brani su odvojeno za svaku etažu (grozd plodova) po biljci. Utvrđen je broj i masa tržnih i netržnih plodova. Pred kraj vegetacije biljke su prikraćene iznad 23. ili 24. etaže kako bi se usporio vegetativni rast, a poboljšao rast i dozrijevanje plodova.
Rezultati i diskusija
Osim položaja etaže na biljci na brzinu dozrijevanja i intezitet berbe utječu duljina dana, intenzitet svjetla, temperatura i vlaga zraka te ishrana, odnosno, pH i EC-vrijednosti hranjive otopine. Ove je uvjete potrebno poznavati kako bi se mogao planirati početak berbe i prinos u pojedinom razdoblju. U pokusu su tri biljke posađene na ploču kamene vune volumena 11.25 l što znači da svaka biljka ima na raspolaganju 3.75 l supstrata. Upotreba dva volumena posuda (8 i 16 l/biljci) i tri supstrata (treset, perlit, smjesa treset:perlit u omjeru 1:1) nije imala signifikantan utjecaj na vegetativni rast. Vrsta supstrata je utjecala na ukupan broj plodova, a volumen je signifikantno utjecao na ukupan prinos (Şirin i Sevgican, 1997). To potvrđuju i Tüzel et al. (2001) koji navode da na prinos utječe izbor supstrata, volumen supstrata po biljci i broj navodnjavanja.
Prosječna pH-vrijednost u zoni korijena iznosila je 6.59, a varirajući od 5.7 do 7.4 s varijacijskim koeficijentom 7.43 %. EC-vrijednosti iznosile su od 1.9 do 6.5 mS/cm s varijacijskim koeficijentom 32.86 %. Prosječna EC-vrijednost iznosila je 3.64 mS/cm. U spremniku je pH-vrijednost hranjive otopine održavana između 5.6 i 6.6, dok se elektrokonduktivitet kretao od 1.5 do 2.7 mS/cm. Sonneveld (1988) preporuča EC od 2.3 mS/cm u spremniku i 3.0 mS/cm u zoni korijena.
Dužina vegetacije od sadnje do prve berbe iznosila je 90, a razdoblje berbe 158 dana. U razdoblju berbe plodovi su brani sa 17 etaža. Plodovi sa pojedine etaže brani su u tri do šest navrata ovisno u kojem su mjesecu dozrijevali. Za vrijeme kraćih dana i manjeg intenziteta svjetla krajem vegetacije bila je samo jedna berba po dekadi (10 dana), odnosno, do tri berbe za vrijeme intenzivnog plodonošenja u razdoblju dugih i sunčanih dana. Istovremeno su u jednoj berbi brani plodovi s najviše šest etaža. Rani prinos u prvoj dekadi berbe, važan zbog osjetno više cijene na tržištu, iznosio je 0.315 kg/m2 (samo jedna berba). U proljetnom razdoblju preporuča se prorjeđivanje plodova u grozdu, ali njihov broj ne utječe na ranozrelost (Saglam i Yazgan, 1997). Maksimalan prinos tijekom jedne dekade ostvaren je u trećoj dekadi svibnja (7.406 kg/m2) kad je i prosječna masa plodova bila najveća (242.4 g). Još dva maksimuma s preko 4 kg/m2 ostvarena su u drugoj dekadi lipnja (4.219 kg/m2) s prosječnom masom ploda 229.8 g i trećoj dekadi srpnja (4.758 kg/m2) s prosječnom masom ploda 176.6 g (tablica 1). Prosječno je po biljci ubrano 59 plodova i postignut je prinos od 11.60 kg/biljci, odnosno, 43.94 kg/m2. Od ukupnog prinosa, 44 % ubrano je za 52 dana, tj. za 1/3 trajanja berbe.
S obzirom da je od oplodnje do zrelog ploda potrebno od 40 do 60 dana (Lešić et al., 2002) može se odrediti kad će se prikratiti vrh stabljike da dozriju svi zametnuti plodovi. Tako je na 17. etaži, koja se počela brati 26. rujna (0.33 ploda po biljci), prilikom prebrojavanja 31. srpnja utvrđeno prosječno 0.33 ploda, 1.5 cvjetova i 2 pupa po biljci. To znači da se biljke mogu prikratiti iznad 17. etaže i tri lista polovinom kolovoza. Od oplodnje do berbe proteklo je oko 55 dana. S ove etaže nisu ubrani svi plodovi jer je vegetacija prekinuta 14. listopada pa se može zaključiti da su biljke prikraćene prekasno. Ako se proizvodnj želi prekinuti 1. kolovoza na primjer, zbog pada cijene na tržištu, biljke je potrebno prikratiti krajem lipnja jer su u to vrijeme zametnuti svi plodovi 8. i 9. grozda, a do početka kolovoza su ubrani svi plodovi 8. i preko 80 % plodova 9. grozda. U ovom slučaju je od zametanja do berbe proteklo oko 30 dana.
Tablica 1. Broj ubranih plodova i prinos po biljci, prinos po m2 i prosječna masa ploda po dekadama tijekom berbe
Mjesec/dekada | Broj berbi | Ubranih plodova/biljci | Prinos g/biljci | Prinos g/m2 | Prosječna masa ploda, g |
V/1 | 1 | 0,67 | 83,17 | 315 | 124.1 |
V/2 | 2 | 0,83 | 173,17 | 656 | 190.4 |
V/3 | 3 | 7,84 | 1955,17 | 7406 | 242.4 |
VI/1 | 3 | 4,17 | 971,17 | 3697 | 230,3 |
VI/2 | 2 | 4,83 | 1113,68 | 4219 | 229,8 |
VI/3 | 2 | 3,85 | 832,34 | 3153 | 215,7 |
VII/1 | 3 | 3,36 | 619,67 | 2347 | 179,4 |
VII/2 | 1 | 2,84 | 513,17 | 1944 | 180,7 |
VII/3 | 2 | 7,17 | 1256,17 | 4758 | 176,6 |
VIII/1 | 2 | 3,67 | 840,32 | 3183 | 233,2 |
VIII/2 | 2 | 3,16 | 465,33 | 1763 | 147,7 |
VIII/3 | 2 | 6,33 | 1053,18 | 3989 | 166,1 |
IX/1 | 2 | 4,49 | 740,16 | 2804 | 166,3 |
IX/2 | 1 | 3,17 | 490,51 | 1858 | 154,7 |
IX/3 | 1 | 1,00 | 183,16 | 694 | 183,2 |
X/1 | 1 | 0,50 | 103,00 | 390 | 206,0 |
X/2 | 1 | 1,00 | 205,50 | 778 | 205,5 |
Ukupno | 31 | 58,88 | 11598,87 | 43936 | av. = 190,1 |
Zaključak
Tijekom svibnja ubrano je 19 % ukupnog prinosa, a prosječna masa ploda iznosila je 185,6 grama, dok je u lipnju ubrano daljnih 25 % ukupnog prinosa sa prosječnom masom ploda od 225,3 grama.
U svibnju i lipnju ostvarena su dva maksimalna prinosa tijekom jedne dekade koji zajedno čine 26,45 % ukupnog prinosa.
Može se preporučiti prikraćivanje biljaka u drugoj dekadi kolovoza kako bi većina zametnutih plodova dospjela za berbu tijekom listopada.
Literatura
Benko, B., Borošić, J., Novak, B., (2003). Izbor kultivara rajčice za hidroponski uzgoj. Priopćenja 38. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem. Opatija: 223-226
Lešić, R., Borošić, J., Buturac, I., Ćustić, M., Poljak, M., Romić, D., (2002). Povrćarstvo. Zrinski, Čakovec
Saglam, N., Yazgan, A., (1997). Effect of fruit number per truss on yield and quality in tomato. Acta Hort. 491: 261-264
Şirin, U., Sevgican, A., (1997). The effect of pot size and growing media on growth of tomato in soilless culture. Acta Hort 491:343-347
Sonneveld, C., (1988). Rockwool as a substrate in protected cultivation. Special lecture at the symposium on horticulture in high technology era. Tokyo: 1-19
Tüzel Í. H., Tüzel Y., Gül A., Altunlu H., Eltez R. Z., (2001). Effect of different irrigation schedules, substrates and substrate volumes on fruit quality and yield of greenhouse tomato. Acta Hort. 548:285-291
|