ODABIR SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE ZA ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU "LAKTEC"
Ivanka ŽUTIĆ1, Josip BOROŠIĆ1, Nadica DOBRIČEVIĆ2
1 Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (kontakt e-mail: izutic@agr.hr)
2 Zavod za poljoprivrednu tehnologiju, skladištenje i transport, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Uvod
Promatrano s agroekološkog i tržišnog aspekta, Zagrebačka županija ima ogroman potencijal za uzgoj povrća. Projekt "Stvaranje županijskog proizvoda od povrća - kiselo zelje" financiran od strane Zagrebačke županije ima cilj proizvesti prepoznatljiv, tržišno visokovrijedan proizvod - kiselo zelje, uz primjenu suvremene tehnologije proizvodnje i prerade te definirati županijsku robnu marku kiselog zelja.
Materijal i metode
U cilju pronalaženja sortimenta kupusa pogodnih morfoloških i gospodarskih svojstava za kiseljenje, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Vjekoslava Ilijača u Laktecu tijekom 2001. i 2002. godine testirane su domaće sorte i populacije (Cerski, Čepinski, Futoški, Ljubljanski, Ogulinski, Varaždinski, Vranski 12) te strane hibridne sorte: Cassandra, Cecile, Fieldwinner, Gideon, Hinova, Histona, Krautkaiser, Krautman, Ramada, Satelite (Bejo Zaden); Atria, Azan, Donar, Metis, Tucana i Ultor (Royal Sluis); Arena (Sakata). Poljski su pokusi postavljeni po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja.
Sjeme za uzgoj presadnica sijano je u polistirenske kontejnere s 209 lončića 2. svibnja u obje godine istraživanja. Presadnice su sađene 12. lipnja 2001. i 7. lipnja 2002. u četiri reda na razmak 0.65 m x 0.4 m. Površina osnovne parcele bila je 10.4 m2. Tlo je gnojeno kompleksnim mineralnim gnojivom temeljem analize hraniva u tlu i potrebe kulture. U 2001. godini usjev je ubran 18. rujna (16. listopada Vranski 12), dok su u 2002. sorte brane prema pristizanju pojedinih skupina sorata u tehnološku zrelost (6. rujna: Futoški, Histona, Metis, Ultor; 17. rujna: Cecile, Čepinski, Fieldwinner, Krautman, Satelite; 15. listopada: Atria, Cassandra, Cerski, Krautkaiser, Ljubljanski, Ogulinski, Ramada, Varaždinski; 22. listopada: Arena, Azan, Donar, Gideon, Hinova, Vranski). Prilikom berbe utvrđen je sklop biljaka te broj tržnih, bolesnih, nerazvijenih i raspucalih glavica. Na tržnim su glavicama mjerena svojstva: masa, promjer i visina glavice, visina i promjer unutrašnjeg kocena. Na temelju ostvarenog sklopa izračunat je udio tržnih, bolesnih, nerazvijenih i raspucalih glavica. Izračunat je ukupni prinos i prosječna masa glavice, varijacijski koeficijent za masu glavice, odnos promjera i visine glavice, indeks čvrstoće glavice te odnos visina glavice i kocena. Za kiseljenje su odabrane ujednačene glavice prema svojstvima: oblik, boja i veličina tipični za sortu, čvrstoća te vizualna zdravstvena ispravnost. Od parametara kvalitete svježe sirovine utvrdeni su: voda (%), topljiva suha tvar (oBx), ukupna kiselost (% mliječne kiseline), NaCl (%) i pH-vrijednost, dok su od senzorskih svojstava utvrđeni okus, miris, boja i konzistencija.
Rezultati i rasprava
Zadovoljavajući ostvareni sklop biljaka (76 do 97 %) i udio tržnih glavica u ostvarenom sklopu >70 % u 2001. godini zabilježeni su tek u kultivara Krautman, Čepinski, Atria, Fieldwinner i Metis, a u 2002. godini Metis, Ogulinski, Satelite, Cassandra, Krautkaiser, Cecile, Krautman, Atria i Azan. Značajnim udjelom nerazvijenih biljaka u 2001. godini (39 do 56 %) ističu se Varaždinski, Futoški i Vranski, a u 2002. Varaždinski, Cerski i Vranski (31 do 37 %). Udio bolesnih biljaka značajan je samo u 2002. godini (26 do 61 %) kod sorata: Ramada, Cerski, Fieldwinner, Futoški, Ljubljanski, Varaždinski, Ultor i Histona. Najveći udio raspucalih glavica zbog prekasne berbe u 2001. zabilježen je u sorata Ultor i Tucana (30 i 63 %), a u 2002. u sorata Čepinski i Fieldwinner (22 i 23 %). Razlog velikog udjela netržnih glavica treba tražiti u izuzetno nepovoljnim meteorološkim uvjetima: lošem raspored oborina i vrlo visokim temperaturama u kritičnim fazama rasta i razvoja kulture, posebice u 2001. godini.
Prinos je tržnih glavica oko 40 % viši u drugoj godini istraživanja. U 2001. godini značajno najveći prinos ostvario je cv. Fieldwinner (59.7 t/ha), dok se u 2002. sa statistički podjednakim prinosom (46.4 do 74.7 t/ha) izdvajaju kultivari: Gideon, Cassandra, Ramada, Cecile, Krautman, Krautkaiser, Atria i Azan. Domaća sorta Varaždinski, vodeća u proizvodnji u Zagrebačkoj županiji, ostvarila je prinos 12.96 i 15.83 t/ha, što je znatno ispod njenog potencijala (Borošić i Fumić, 2001).
Prosječna masa glavice u gotovo svih je sorata značajno manja u 2001. u odnosu na 2002. godinu. Najveću, statistički podjednaku masu u 2001. godini imali su cv. Ultor i Fieldwinner (1.57 i 1.91 kg), dok je u 2002. godini čak 11 kultivara s masom glavice od 2 do 2.7 kg (Cassandra, Hinova, Cecile, Krautman, Ljubljanski, Ramada, Gideon, Azan, Fieldwinner, Krautkaiser i Atria). Ujednačenu masu glavice (varijacijski koeficijent do 25 %) u obje godine imali su cv. Arena, Atria i Ultor, a u 2001. još Krautman i Metis. Prosječna masa glavice cv. Varaždinski je 0.87 i 1.12 kg uz varijacijski koeficijent 42 i 36 %.
Odnos promjera i visine glavice postojano je svojstvo, a iz grafikona 1. vidi se da domaće sorte uglavnom imaju plosnatije glavice od hibridnih sorata (odnos viši od 1.25). One također imaju i veću relativnu visinu kocena (visina kocena / visina glavice), koja je ujedno veća u 2002. godini, što se može tumačiti biljkama većom pristupačnom količinom dušika u tlu (Everaarts i De Moel, 1998).
Grafikon 1. Odnosi promjera i visine glavice te visine kocena u sorata kupusa za kiseljenje, Laktec
Promjer kocena u 2001. godini u rasponu je od 26 do 46 mm (Varaždinski do Ljubljanski), a u 2002. od 27 do 58 mm (Histona i Ultor do Ljubljanski). Povećanje promjera kocena zbog znatnog povećanja mase glavice izrazito je u cv. Atria, Ljubljanski i Varaždinski, dok Ultor, Čepinski, Arena, Hinova, Metis i Fieldwinner u obje godine imaju ujednačeni promjer kocena (27 do 34 mm).
Udio suhe tvari u rasponu je od 6.39 do 9.96 % (Histona do Krautkaiser), topljive suhe tvari (oBx) 4.0 do 7.0 % (Varaždinski do Arena i Cecile), a udio NaCl je 0.10 do 0.17 % (Cassandra i Donar do Futoški i Histona). Ukupna je kiselost bila 0.12 do 0.27 % (Gideon i Krautkaiser do Čepinski), a pH-vrijednost 6.22 do 6.70 (Futoški do Arena i Ramada).
Zaključak
Uzimajući u obzir gospodarska, morfološka i kemijska svojstva sirovine te kemijska i senzorska svojstva gotovog proizvoda - kiselog zelja (koja u ovom radu nisu prikazana), kao i zahtjeve proizvođača i potrošača, temeljem dvogodišnjih istraživanja sortimenta izdvojene su sorte koje mogu reprezentirati županijsku trgovačku marku kiselog zelja "Laktec". Uz vodeću domaću sortu Varaždinski, za glavnu sezonu kiseljenja odabrane su sorte Fieldwinner i Krautman, za rano kiseljenje Metis i Ultor, a za kasno kiseljenje Arena i Atria.
Literatura
Borošić J., K. Fumić, (2001). Gospodarsko-morfološka svojstva sorata kupusa za kiseljenje, Zbornik sažetaka 37. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma, Opatija, 205
Červenski J., D. Bugarski, (1997). Phenotypic variability of quantitative characters in cabbage (Brassica oleracea convar. capitata L.), Acta Hort. 462, 585-588
Everaarts A. P., C.P. De Moel, (1998). The effect of nitrogen and the method of application on yield and quality of white cabbage, European Journal of Agronomy, vol. 9(2-3), 203-211
Lopandić D., D. Zarić, (1997). The effect of nitrogen rates and application dates on cabbage (cv. Bijeljinski) yield, Acta Hort. 462, 595-598
Premuzic Z., S. Regidor, A. Iorio, (1998). Nitrogen, potassium, phosphorus and vitamin C concentrations in white cabbage, Book of abstracts of 25th IHCongress of ISHS, Brussels, 283-284
|