o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2004:
UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA PRINOS PORILUKA

RESEARCH ON THE CONTROL OF MAJOR TOMATO CROP PATHOGENS AND PESTS

RESEARCH ON LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DURING STORAGE

UTJECAJ RAZLIČITO PROIZVEDENIH PRESADNICA NA PRINOS BATATA [Ipomoea batatas L. (Lam.)]

ZLATNA KRUMPIROVA CISTOLIKA NEMATODA (Globodera rostochiensis Woll.) U HRVATSKOJ

POTROŠNJA VODE I MAKROELEMENATA U HIDROPONSKOM UZGOJU RAJČICE

UTJECAJ DUŠIKA I METODE GNOJIDBE NA PRINOS PAPRIKE (Capsicum annuum L. var. grossum)

RESEARCH ON SOME SEEDLING PRODUCTION PARAMETERS OF BRASSICA AND FLOWER CULTURES BRED IN FLOATING-TRAY SYSTEM

VEGETABLE SEED HYDRATION TREATMENT - POSSIBILITIES AND RISKS

DOZIRANJE VODE KORISTEĆI KOEFICIJENT NAVODNJAVANJA

ODABIR SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE ZA ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU "LAKTEC"

EFFECT OF ROW COVERS AND BLACK PLASTIC MULCH ON THE YIELD OF DETERMINATE TOMATOES

MASS LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DUE TO PHYSIOLOGICAL PROCESSES

RESEARCH ON THE INFLUENCE OF EXPLANT TYPE AND VARIETY ON IN VITRO MULTIPLICATION IN LETTUCE

RESEARCH ON THE WATER REGIME OF TOMATOES CULTIVATED IN SOLARIUMS

UTJECAJ VOLUMENA LONČIĆA, MIKORIZE I STAROSTI PRESADNICA NA RAST I RAZVOJ PRESADNICA LUBENICA

DINAMIKA PLODONOŠENJA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

UTJECAJ VOLUMENA SUPSTRATA NA KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

EFFECTS OF DIFFERENT NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF CELERY (Apium graveolens var. L. dulce) IN TURKEY

CRVENICE ISTRE KAO SUPSTRAT ZA POVRĆARSKU PROIZVODNJU

UTJECAJ GIBERELINSKE KISELINE (GA3) NA KOMPONENTE PRINOSA ARTIČOKE

EFFECTS OF NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF ENDIVE (Cichorium endivia L.) IN TURKEY

INFLUENCE OF NITROGEN FERTILIZATION ON THE BACTERIA AND VEGETABLE SEED SYMBIOSIS

SEED BACTERIZATION IN RELATION TO THE RATES AND THE DIFFERENT METHODS OF FERTILIZER APPLICATION TO VEGETABLE SEED CROPS

FERTILIZATION OF BEAN SEED CULTURES WITH MACRO- AND MICRO- ELEMENTS APPLIED ON THE SOIL AND FOLIARLY

INFLUENCE OF WHITE FLEECE ON THE YIELD FORMATION OF EARLY POTATOES

INVESTIGATION OF THE EFFECT OF MALT AND PLANT EXTRACTS ON DIFFERENT PLANT PATHOGENS

ADAPTABILNOST NEKIH NJEMAČKIH I MAĐARSKIH SORATA KRUMPIRA NA RAZLIČITIM LOKACIJAMA U HRVATSKOJ

YELLOW STICKY TRAPS AS A TOOL FOR CONTROLING CABBAGE WHITEFLY (ALEYRODES PROLETELLA L.) ON BRUSSELS SPROUTS

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 39. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2004. godine - OPATIJA
INTENZITET PLODONOŠENJA SORATA KRASTAVACA ZA PRERADU U ZAVISNOSTI OD NAČINA UZGOJA

Zdravko MATOTAN, Gordana BARČANEC
Podravka d.d. Koprivnica, Razvoj poljoprivrede, Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica, Hrvatska (kontakt e-mail: zdravko.matotan@podravka.hr)

Uvod

Za potrebe prerađivačke industrije krastavci za preradu organizirano se godišnje proizvode na oko 400 hektara. Proizvodnja od oko 7.000 tona većinom se preradi u domaćim tvornicama, a dijelom i izvozi u svježem stanju. Proizvodnjom krastavaca za preradu uglavnom se bave manja obiteljska gospodarstva uzgajajući ih na površini do 0,1 ha. U proizvodnji se koriste tri načina uzgoja: uzgoj na golom tlu, horizontalni uzgoj na crnoj polietilenskoj foliji i vertikalni uzgoj na armaturi. Brojne prednosti uzgoja krastavaca za preradu na foliji i armaturi razlogom su što su ovi načini uzgoja i najrasprostranjeniji. Za razliku od horizontalnog uzgoja kod kojeg se ne provode posebne mjere reguliranja rasta biljaka, one su u vertikalnom uzgoju na armaturi obavezne. Zahvatima reguliranja rasta biljaka izravno se utječe na intenzitet plodonošenja, a time i na kvantitetu i kvalitetu prinosa. Da bi se utvrdio intenzitet plodonošenja najraširenijih u proizvodnji i novih sorti krastavaca za preradu i ispitala pogodnost sorti za određeni način uzgoja, započeta su istraživanja čiji su preliminarni jednogodišnji rezultati obrađeni u ovom radu.

Materijal i metode

Istraživanja su provedena na osam sorti krastavaca za preradu s pretežito ženskim cvjetovima: Adam (Bejo Zaden), Ajax (Nunhems Zaden), Bereg (ZKI Vetomag), Galina i Natasja (Royal Sluis), Sonate (Rijk Zwaan), Tango (Tezier) te Vlasstar (Asgrow), horizontalnim uzgojem na crnoj polietilenskoj foliji i vertikalnim uzgojem na armaturi. Pokus je postavljen po split plot metodici u 4 ponavljanja gdje je glavni faktor bio način uzgoja i imao je dvije stepenice; horizontalni uzgoj na crnoj polietilenskoj foliji i vertikalni uzgoj na armaturi, a podfaktor sorta 8 stepenica. Osnovnu je percelicu činio jedan red dužine 5 m uz međuredni razmak 1,5 m ukupne površine 7,5 m2. Sjetva je obavljena 07. 05. 2003. godine na pokusnom polju Razvoja poljoprivrede Podravke u Koprivnici. Na varijantama s vertikalnim uzgojem do prvih pola metra porasta glavne vriježe odstranjivani su zaperci i vriježe usmjeravane u okca mreže na armaturi. Ostale mjere njege tijekom vegetacije bile su iste za oba načina uzgoja. Berba je započela 27. lipnja i trajala do 6. kolovoza. Bralo se je tri puta tjedno, a ukupno je bilo 18 berbi. Ubrani su plodovi razvrstani u klase i izvagani, a na uzorku od 10 plodova svake klase u svakoj berbi napravljene su izmjere dužine i promjera plodova. Dobiveni su rezultati statistički obrađeni analizom varijance.

Rezultati i diskusija

Prosječan prinos tržnih plodova ispitivanih sorti kod horizontalnog uzgoja na foliji bio je 37,069 t/ha i statistički se nije značajno razlikovao od prinosa na armaturi koji je bio 38,690 t/ha. Ispitivane su se sorte statistički značajno razlikovale u prinosu tržnih plodova. Najveći prinos 43,510 t/ha imala je sorta Ajax što je na istom nivou statističke opravdanosti sa sortama Galina i Sonate, a statistički visoko opravdano više u odnosu na ostale sorte u pokusu. Interakcija ispitivanih sorti spram načina uzgoja za prinos tržnih plodova također je bila statistički visoko opravdana. Sorte Adam, Galina i Vlasstar viši prinos tržnih plodova imale su u uzgoju na armaturi, sorte Tango i Bereg u horizontalnom uzgoju, dok kod ostalih sorti razlike između načina uzgoja u prinosu tržnih plodova statistički nisu bile opravdane.

Analizirajući rezultate prinosa pojedinih klasa krastavaca utvrđeno je da je prinos plodova prve klase statistički značajno bio veći kod uzgoja na foliji, u prinosu plodova druge klase razlike nisu bile statistički značajne, dok je prinos plodova treće klase statistički značajno bio veći kod uzgoja na armaturi (tablica 1).

Intenzitet plodonošenja izražen kao broj tržnih plodova po biljci tijekom prve trećine perioda berbe bio je veći kod horizontalnog uzgoja na foliji, dok je u ostalom periodu berbe značajnije bio viši kod uzgoja na armaturi. Uz to period plodonošenja na armaturi duže je trajao (grafikon 1).

Zaključci

Zbog intenzivnijeg plodonošenja krastavaca za preradu uzgajanih na armaturi u odnosu na horizontalni uzgoj dolazi do bržeg njihovog prerastanja i prelaženja u nižu klasu, zbog toga da bi se u potpunosti iskoristila prednost uzgoja na armaturi učestalost berbe bi trbala biti veća u odnosu na horizontalni uzgoj na foliji. Uzgoj na armaturi treba preferirati sortanma prilagođenijim tom načinu uzgoja, a po rezultatima provedenog istraživanja od ispitivanih sorti to su Adam, Bereg i Vlasstar.

Tablica 1. Utjecaj načina uzgoja na prinos plodova krastavaca za preradu (t/ha)

SortaPrinos pl. I klasePrinos pl. II klasePrinos pl. III klasePrinos tržnih plodova
 FolijaArmaturaFolijaArmaturaFolijaArmaturaFolijaArmatura
Adam8,3406,30917,54018,7609,96716,00735,84741,076
Ajax10,4007,04820,86719,60711,99417,10743,26043,761
Bereg6,2875,00713,13417,6207,88012,80727,30035,433
Galima10,0276,24721,70016,81313,88716,34745,61439,407
Natasja10,5406,20717,25315,4479,92012,92737,71334,580
Sonate10,7246,79416,69415,19412,38017,84039,79739,827
Tango6,0374,83412,58316,1779,00719,21027,62740,221
Vlastar9,2076,26018,29316,91411,89412,04039,39335,214
Prosjek8,9456,08817,25817,06610,86615,53537,06938,690




Grafikon 1. Intenzitet plodonošenja krastavaca za preradu u zavisnosti od načina uzgoja

Literatura

  1. Černe, M., 1988. Vegetative and generative development of pickling cucumber influenced by weather condition, Acta Horticulturae 220.

  2. Gebologlu, N., N. Saglam, 2002. The effect of different plant spacing and mulching material on the yield and fruit quality of pickling cucumber, Acta Horticulturae 579.

  3. Jianwu, L., 1995. Genetic analysis for major agronomic characters in cucumber (Cucumis sativus L.), Acta Horticulturae 402.

  4. Lešić, R. 1990. Berba krastavaca kao faktor prinosa, kvalitete i vrijednosti priroda, Zbornik radova, Ohrid.

  5. Matotan, Z., T. Međimurec, 1998. Proizvodnja krastavaca za preradu, Globus, Zagreb.

  6. Robinson, R.W., D. S. Decker-Walters, 1997. Cucurbits, CAB International, New York.

  7. Roch Doruchowski, W., E. Lakowska-Ryk, 2002. F1 hybrid pickling cucumbers developed for increased yield, earliness and resistance to downy mildew (Pseudoperonospora cubensis), Acta Horticulturae 510.

  8. Sari, N, H. Y. Güler, K. Abak, Y Pakyürek, 1994. Effects of mulch and tunnel on the yield and harvesting period of cucumber and squash, Acta Horticulturae 371.

  9. Tokatli, N., M. Özgür, 1999. The effects of vertical training on wires on yield and quality in growing of pickling cucumber, Acta Horticulturae 492.


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus