Zdravko MATOTAN, Gordana BARČANEC
Podravka d.d. Koprivnica, Razvoj poljoprivrede, Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica, Hrvatska (kontakt e-mail: zdravko.matotan@podravka.hr)

Uvod

Za potrebe prerađivačke industrije krastavci za preradu organizirano se godišnje proizvode na oko 400 hektara. Proizvodnja od oko 7.000 tona većinom se preradi u domaćim tvornicama, a dijelom i izvozi u svježem stanju. Proizvodnjom krastavaca za preradu uglavnom se bave manja obiteljska gospodarstva uzgajajući ih na površini do 0,1 ha. U proizvodnji se koriste tri načina uzgoja: uzgoj na golom tlu, horizontalni uzgoj na crnoj polietilenskoj foliji i vertikalni uzgoj na armaturi. Brojne prednosti uzgoja krastavaca za preradu na foliji i armaturi razlogom su što su ovi načini uzgoja i najrasprostranjeniji. Za razliku od horizontalnog uzgoja kod kojeg se ne provode posebne mjere reguliranja rasta biljaka, one su u vertikalnom uzgoju na armaturi obavezne. Zahvatima reguliranja rasta biljaka izravno se utječe na intenzitet plodonošenja, a time i na kvantitetu i kvalitetu prinosa. Da bi se utvrdio intenzitet plodonošenja najraširenijih u proizvodnji i novih sorti krastavaca za preradu i ispitala pogodnost sorti za određeni način uzgoja, započeta su istraživanja čiji su preliminarni jednogodišnji rezultati obrađeni u ovom radu.

Materijal i metode

Istraživanja su provedena na osam sorti krastavaca za preradu s pretežito ženskim cvjetovima: Adam (Bejo Zaden), Ajax (Nunhems Zaden), Bereg (ZKI Vetomag), Galina i Natasja (Royal Sluis), Sonate (Rijk Zwaan), Tango (Tezier) te Vlasstar (Asgrow), horizontalnim uzgojem na crnoj polietilenskoj foliji i vertikalnim uzgojem na armaturi. Pokus je postavljen po split plot metodici u 4 ponavljanja gdje je glavni faktor bio način uzgoja i imao je dvije stepenice; horizontalni uzgoj na crnoj polietilenskoj foliji i vertikalni uzgoj na armaturi, a podfaktor sorta 8 stepenica. Osnovnu je percelicu činio jedan red dužine 5 m uz međuredni razmak 1,5 m ukupne površine 7,5 m2. Sjetva je obavljena 07. 05. 2003. godine na pokusnom polju Razvoja poljoprivrede Podravke u Koprivnici. Na varijantama s vertikalnim uzgojem do prvih pola metra porasta glavne vriježe odstranjivani su zaperci i vriježe usmjeravane u okca mreže na armaturi. Ostale mjere njege tijekom vegetacije bile su iste za oba načina uzgoja. Berba je započela 27. lipnja i trajala do 6. kolovoza. Bralo se je tri puta tjedno, a ukupno je bilo 18 berbi. Ubrani su plodovi razvrstani u klase i izvagani, a na uzorku od 10 plodova svake klase u svakoj berbi napravljene su izmjere dužine i promjera plodova. Dobiveni su rezultati statistički obrađeni analizom varijance.

Rezultati i diskusija

Prosječan prinos tržnih plodova ispitivanih sorti kod horizontalnog uzgoja na foliji bio je 37,069 t/ha i statistički se nije značajno razlikovao od prinosa na armaturi koji je bio 38,690 t/ha. Ispitivane su se sorte statistički značajno razlikovale u prinosu tržnih plodova. Najveći prinos 43,510 t/ha imala je sorta Ajax što je na istom nivou statističke opravdanosti sa sortama Galina i Sonate, a statistički visoko opravdano više u odnosu na ostale sorte u pokusu. Interakcija ispitivanih sorti spram načina uzgoja za prinos tržnih plodova također je bila statistički visoko opravdana. Sorte Adam, Galina i Vlasstar viši prinos tržnih plodova imale su u uzgoju na armaturi, sorte Tango i Bereg u horizontalnom uzgoju, dok kod ostalih sorti razlike između načina uzgoja u prinosu tržnih plodova statistički nisu bile opravdane.

Analizirajući rezultate prinosa pojedinih klasa krastavaca utvrđeno je da je prinos plodova prve klase statistički značajno bio veći kod uzgoja na foliji, u prinosu plodova druge klase razlike nisu bile statistički značajne, dok je prinos plodova treće klase statistički značajno bio veći kod uzgoja na armaturi (tablica 1).

Intenzitet plodonošenja izražen kao broj tržnih plodova po biljci tijekom prve trećine perioda berbe bio je veći kod horizontalnog uzgoja na foliji, dok je u ostalom periodu berbe značajnije bio viši kod uzgoja na armaturi. Uz to period plodonošenja na armaturi duže je trajao (grafikon 1).

Zaključci

Zbog intenzivnijeg plodonošenja krastavaca za preradu uzgajanih na armaturi u odnosu na horizontalni uzgoj dolazi do bržeg njihovog prerastanja i prelaženja u nižu klasu, zbog toga da bi se u potpunosti iskoristila prednost uzgoja na armaturi učestalost berbe bi trbala biti veća u odnosu na horizontalni uzgoj na foliji. Uzgoj na armaturi treba preferirati sortanma prilagođenijim tom načinu uzgoja, a po rezultatima provedenog istraživanja od ispitivanih sorti to su Adam, Bereg i Vlasstar.

Tablica 1. Utjecaj načina uzgoja na prinos plodova krastavaca za preradu (t/ha)

Grafikon 1. Intenzitet plodonošenja krastavaca za preradu u zavisnosti od načina uzgoja

Literatura

1. Černe, M., 1988. Vegetative and generative development of pickling cucumber influenced by weather condition, Acta Horticulturae 220.

2. Gebologlu, N., N. Saglam, 2002. The effect of different plant spacing and mulching material on the yield and fruit quality of pickling cucumber, Acta Horticulturae 579.

3. Jianwu, L., 1995. Genetic analysis for major agronomic characters in cucumber (Cucumis sativus L.), Acta Horticulturae 402.

4. Lešić, R. 1990. Berba krastavaca kao faktor prinosa, kvalitete i vrijednosti priroda, Zbornik radova, Ohrid.

5. Matotan, Z., T. Međimurec, 1998. Proizvodnja krastavaca za preradu, Globus, Zagreb.

6. Robinson, R.W., D. S. Decker-Walters, 1997. Cucurbits, CAB International, New York.

7. Roch Doruchowski, W., E. Lakowska-Ryk, 2002. F1 hybrid pickling cucumbers developed for increased yield, earliness and resistance to downy mildew (Pseudoperonospora cubensis), Acta Horticulturae 510.

8. Sari, N, H. Y. Güler, K. Abak, Y Pakyürek, 1994. Effects of mulch and tunnel on the yield and harvesting period of cucumber and squash, Acta Horticulturae 371.

9. Tokatli, N., M. Özgür, 1999. The effects of vertical training on wires on yield and quality in growing of pickling cucumber, Acta Horticulturae 492.