CRVENICE ISTRE KAO SUPSTRAT ZA POVRĆARSKU PROIZVODNJU
Ivan BRATOVIĆ1, Đanfranko PRIBETIĆ2, Dean BAN3
1"SAJ" d.o.o., Našička 15, 10000 Zagreb, Hrvatska, (kontakt e-mail: ivan.bratovic@inet.hr)
2"MIH" d.o.o., Obala M. Tita 21, 52440 Poreč, Hrvatska
3Institut za poljoprivredu i turizam, Carla Hugesa 8, 52440 Poreč, Hrvatska
Uvod
Crvenica (terra rossa) u Istri zauzima 78 338 ha (27,83%), te je jedan od najzastupljenijih tipova tala (Škorić et al, 1987). Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2003), sadašnja povrćarska proizvodnja sa 32,6 % (9719 ha) ukupno zasijanih površina u 2002. godini ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, posebno za vrijeme turističke sezone. Stoga je crvenica, uz klimatske uvjete, značajan potencijalan prirodni resurs za povrćarsku proizvodnju, posebno u zapadnom priobalju Istre.
Metodika vlastitih istraživanja pedokemijskih svojstava
Tijekom 2002. i 2003. izvršena su istraživanja pedokemijskih svojstava antropogeniziranih crvenica na 107 profila oraničnog sloja (0-30 cm). Reakcija tla - pH - određena je elektrometrijski u H2O i 1M KCl. Sadržaj humusa određen je prema Tjurinu, a sadržaj fiziološki aktivnog fosfora (P2O5) i fizioloki aktivnog kalija (K2O) Al-metodom.
Crvenice Istre
Crvenica (terra rossa) je tlo Aoh ili Ap - (B)rz - R profila. Boja (B)rz horizonta je crvena (prema atlasu boja 2,5YR i 10R, a value i chroma veće od3). Crvenica je tlo mediteranskog i submediteranskog područja, formira se na čvrstim i čistim vapnencima i dolomitima koji su karastificirani, a solum je nekarbonatan. Mehanički sastav je teži od ilovastog, a struktura je stabilna i poliedrična (Škorić et al, 1987 prema Škorić et al., 1985). Statistički opis pedofizikalnih svojstava istarskih crvenica prikazan je u tablici 1.
Tablica 1. Statistički opis terra rosse Istre (Škorić et al., 1987)
| Svojstvo | Br. | Srednja vrij. | Standardna devijacija | Maksimum | Minimum | Raspon |
| uz. | A/Ap | (B)rz | A/Ap | (B)rz | A/Ap | (B)rz | A/Ap | (B)rz | A/Ap | (B)rz |
| Nadmorska visina (m) | 64 | 181,9 | 160,92 | 900,0 | 5,0 | 895,0 |
| Nagib (%) | 64 | 5,2 | 5,65 | 30,0 | 0,0 | 30,0 |
| Dubina profila (%) | 64 | 85,3 | 41,92 | 250,0 | 14,0 | 236,0 |
| Stupanj zasićenosti bazama (%) | 33 | 68,8 | 69,7 | 15,22 | 5,4 | 90,0 | 90,0 | 26,0 | 13,0 | 64,0 | 77,0 |
| Pijesak (2-0,2 mm) | 64 | 3,4 | 1,9 | 11,56 | 9,94 | 92,0 | 93,0 | 0,0 | 0,0 | 92,0 | 93,0 |
| Sitni pijesak (0,2-0,02 mm) | 64 | 30,0 | 22,1 | 8,18 | 7,38 | 50,0 | 49,0 | 10,0 | 8,0 | 40,0 | 41,0 |
| Prah (0,02-0,002 mm) | 64 | 26,2 | 21,7 | 5,07 | 7,74 | 43,0 | 47,0 | 17,0 | 7,0 | 26,0 | 40,0 |
| Glina (<0,002 mm) | 64 | 41,8 | 55,8 | 8,76 | 10,47 | 67,0 | 75,0 | 26,0 | 28,0 | 41,0 | 47,0 |
Crvenice tipične, antropogenizirane i lesivirane, plitke, srednje duboke i duboke zajedno sa smeđim tlima na vapnencu (kalkokambisolima) nalazimo na području sjeverozapadne Istre, tzv. "istarske ploče", a u istočnom, središnjem i južnom dijelu Istre nalazimo tipične, pretežno plitke i srednje duboke crvenice zajedno sa smeđim tlom na vapnencu i distrično smeđim tlom na vapnencu i dolomitu (Bogunović, 1993; Bogunović et al, 1996). Samo tlo istarskih crvenica zauzima 66 964 ha (85,48%), a stijene 11 373 ha (14,52%) (Škorić et al, 1987).
Rezultati i diskusija
Relativno velike razlike svojstava istarskih crvenica (tablice 1. i 2.) uvjetovane su razlikama u nadmorskoj visini, dubini profila, mikroklimatskim uvjetima, karakterom geneze, te čovjekovim utjecajem. Antropogeni utjecaj posebno je izražen kod pedokemijskih svojstava crvenica (tablica 2.). Posebno treba naglasiti zakiseljavanje dubokih crvenica novigradskog područja, te povećani sadržaj kalija uzrokovan gnojidbom kompleksnim gnojivima sa naglašenom kalijevom komponentom. Obzirom na postojeće stanje korištenja površina, širenje i razvoj povrćarske proizvodnje u Istri biti će na osnovu prenamjene antropogenih ratarskih, te iskrčenih voćarko-vinogradarskih površina i ponovnim kultiviranjem neobrađenih površina. Kod prenamjene antropogenih površina posebnu pažnju treba obratiti na pedokemijska svojstva tla.
Pedokemijski pokazatelji (tablica 2.) ukazuju na potrebu korekcije pH, posebno dubokih novigradskih lesiviranih crvenica sa pH u MKCl nižim od 4,5. Niska opskrbljenost fosforom, posebno crvenica pulskog područja ukazuje da će se gnojidba bazirati na popravku nivoa opskrbljenosti fosforom u tlu. Stoga bi gnojidba fosforom trebala biti od 25% (kod grupe umjereno opskrbljenih tala) do 100% (kod grupe vrlo slabo opskrbljenih tala) veća od neto potrebnih količina pojedine kulture za fosforom (Butorac, 1998). Slaba humoznost zahtijeva interpolaciju lepirnjača za zelenu gnojidbu te intenzivnu organsku gnojidbu (80 - 100 t/ha stajskog gnoja). Problematika gospodarenja dušikom u tlu biti će usmjerena, osim na potrebe pojedine kulture, i na opasnosti od eutrofikacije podzemnih voda nitratima, posebno središnjeg i južnog dijela Istre.
Tablica 2. Pedokemijska svojstva antropogeniziranih crvenica novigradskog i pulskog područja i potrebne mjere popravka
| Svojstvo/Mjera popravka | Novigradsko područje
Pretežno duboke, tipične i
lesivirane crvenice | Pulsko područje
Pretežno srednje duboke i
plitke crvenice |
| Broj uzoraka | 71 | 36 |
| Min. | Prosjek | Maks. | Min. | Prosjek | Maks |
| Reakcija tla - pH H2O | 5,25 | 6,39 | 7,70 | 5,80 | 6,42 | 7,70 |
| Reakcija tla - pH MKCl | 4,30 | 5,38 | 6,80 | 4,50 | 5,37 | 7,10 |
| Mjera popravka -kalcifikacija | + | Samo za osjetljive kulture | - | + | Samo za osjetljive kulture | - |
| K2O (mg/100g) | 14,00 | 29,75 | 64,50 | 9,00 | 17,67 | 33,00 |
| Gnojidba - vratiti od iznijetog | 100 % | 50 % | - | 150% | 100% | - |
| P2O5 (mg/100g) | 1,00 | 5,54 | 14,50 | 0,19 | 5,26 | 10,00 |
| Gnojidba -vratiti od iznijetog | 200 % | 150 % | 125 % | 200 % | 150 % |
| Humus (%) | 1,00 | 1,96 | 2,70 | 1,00 | 1,57 | 2,36 |
| Mjera popravka | Interpolacija lepirnjača za zelenu gnojidbu u plodored, Organska gnojidba (80 - 100 t/ha stajskog gnoja) |
Pored fizikalno-kemijskih svojstava tla, na odabir kulture i definiranje tehnologije uzgoja utjecati će: kamenitost i stjenovitost, posebno crvenica središnjeg i južnog dijela Istre, koja onemogućava intenzivnu upotrebu mehanizacije, kvaliteta vode za navodnjavanje, posebno iz izvora/bušotina u blizini mora, te reljefne i mikroklimatske specifičnosti.
Zaključci
Crvenice Istre predstavljaju značajan resurs za širenje povrćarske proizvodnje, posebno u zapadnom priobalju Istre. Kod definiranja tehnologija proizvodnje treba uzeti u obzir teži mehanički sastav crvenica, kiselost dubokih i lesiviranih crvenica zapadnog priobalja, te nisku opskrbljenost fosforom i organskom tvari. Stoga su mogući melioracijski zahvati: kalcifikacija, posebno dubokih lesiviranih crvenica, te popravak nivoa sadržaja fosfora i organske tvari u tlu. Problematika gospodarenja dušikom u tlu posebno je naglašena na pretežno srednje dubokim i plitkim crvenicama južnog dijela Istre zbog moguće eutrofikacije podzemnih voda nitratima.
Neujednačena dubina profila, kamenitost i stjenovitost utjecati će na definiranje tehnologije obrade tla posebno u u južnom dijelu Istre. Kod odabira kulture utjecati će dostupnost i kvaliteta vode za navodnjavanje, te mikroklimatske i reljefne specifičnosti zapadnog priobalja, središnjeg, istočnog i južnog dijela Istre.
Literatura
Bogunović, M. (1993). He soils in Istria according to FAO nomenclature (1985), I Working meeting of co-operators in the project "Protection against erosion in Istria and in adjacent regions of Italy and Slovenia - pilot project Butoniga", Poreč, 9-10
Bogunović, M., Ž. Vidaček, Z. Racz, S. Husnjak, M. Sraka, (1996). Namjenska pedološka karta RH M = 1:300000, s popratnim podacima i tekstom, Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
Butorac, A. (1998). Opća proizvodnja bilja - praktikum, Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb.
Škorić, A. i suradnici, (1987). Pedosfera Istre. Projektni savjet pedološke karte Hrvatske, Posebna izdanja, Knjiga 2, Zagreb.
xxx, Državni zavod za statistiku (2003). Izvješće 1.1.8.4/2003
|
