Dean BAN¹, Bruno NOVAK², Ivanka ŽUTIĆ², Viviane LUŠETIĆ BURŠIĆ<sup>1

1</sup>Institut za poljoprivredu i turizam, Carla Hugesa 8, 52440 Poreč, Hrvatska (kontakt e-mail: dean@iptpo.hr)
²Zavod za povrćarstvo, Agronomski fakultet u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

Uvod

Moderna tehnologija proizvodnje lubenica temelji se na uzgoju lubenica iz presadnica, čime je moguće utjecati na ranije dozrijevanje i proširenje areala uzgoja u graničnim područjima s kraćim toplim razdobljem (Lešić, 2002). Presadnice lubenica moguće je uzgajati isključivo s grudom supstrata oko korijena jer biljke lubenice ne podnose presađivanje i u slučaju da se sade s golim korijenom uvenu. Najrašireniji uzgoj presadnica s grudom supstrata je uzgoj biljaka u kontejnerima. Danas na tržištu nalazimo kontejnere s različitim promjerima (volumenima) i oblicima lončića (Styer i Koranski, 1997). Volumen lončića, ravnomjerno osiguranje biljnih hraniva po svakom lončiću i starost presadnica bitni su čimbenici kvalitete presadnica (Borošić, 2002). Istraživanja Novaka et al (1999), na primjeru krastavaca, pokazuju da su inokulirane presadnice značajno povećale masu i visinu u odnosu na neinokulirane. S druge strane, različita dužina uzgoja presadnica tikvica nije značajnije utjecala na zametanje ženskih cvjetova (Toth et al, 1999). Stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi optimalan volumen lončića, dužinu uzgoja i utjecaj mikorize na kvalitet presadnica lubenica.

Materijal i metode

Istraživanje je provedeno u proljeće 2003. godine u grijanom plasteniku na pokušalištu Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Trofaktorijalni pokus postavljen je u tri ponavljanja po shemi slučajnog bloknog rasporeda. Faktor volumen lončića (V) imao je tri razine: lončići od 100 ml (kontejner s 40 lončića), lončići od 80 ml (kontejner s 60 lončića) i lončići od 60 ml (kontejner s 84 lončića). Drugi faktor, mikoriza (M) imao je dvije razine: supstrat inokuliran s endomikoriznom gljivom Glomus mossae i supstrat bez endomikorizne gljive. Treći faktor, starost presadnica (S) imao je također dvije razine: starost presadnica 30 i 45 dana.

Za uzgoj presadnica koristio se supstrat Klasmann potground H. Svaki polistirenski kontejer bio je podjeljen na dva jednaka dijela. Polovica kontejera punila se čistim supstratom, dok se druga polovica punila smjesom supstrata i micelija endomikorizne gljive. Pola kontejnera činilo je osnovnu parcelu za faktor mikoriza. Unutar osnovne parcele 15 srednjih biljaka činilo je obračunsku parcelu. U lončiće, ručno je sijano (26.ožujka) po dvije sjemenke lubenice sorte Fantasy F1 sjemenske kuće Known - you seed co. ltd. Nakon nicanja (2. travnja) u lončiću je ostavljena po jedna biljka. Ovako pripremljeni kontejneri slučajno su raspoređeni u blokove na uzgojnom stolu.

Tijekom vegetacije provdile su se osnovne mjere njege, navodnjavanje (ručno-kišenjem), prihrana (folijarno Profertom mara, tjedno) i zaštita od bolesti i štetnika. Plastenik je redovno grijan i provjetravan kako bi se presadnice nesmetano razvijale.

Na 15 biljaka po svakoj obračunskoj parceli, 30 i 45 dana nakon nicanja utvrđena je visina biljaka, broj listova po biljci, promjer stabljike, te masa nadzemnog dijela i korijena.

Statistička analiza sva tri faktora i interakcija na promatrana svojstva provedena je metodom analize varijance F-testom, dok su prosječne vrijednosti faktora "volumen lončića" testirane Duncanovim multiplim testom rangova na razini signifikantnosti p<=0.05.

Rezultati i diskusija

U uvjetima manjeg volumena supstrata po biljci i većoj gustoći presadnica u kontejnerima, može doći do neželjenog izduživanja stabljike, posebno u uvjetima manjeg intenziteta svjetla i nekontrolirane više temperature zraka (Borošić, 1999). Stoga, viša biljka ne znači uvijek i bolju kvalitetu presadnica. Ovo istraživanje to je i potvrdilo, naime, visine biljaka u volumenu lončića od 100 i 60 ml nisu se značajno razlikovale dok su presadnice u lončiću od 80 ml bile 17, odnosno, 16 % niže od presadnica uzgajanih u prethodno spomenutim volumenima lončića (tablica 1). Presadnice uzgajane u čistom supstratu bez micelija endomikorizne gljive bile su za 9 % više od biljaka uzgajanih u smjesi supstrata i micelija endomikorizne gljive. Biljke lubenica starosti 45 dana bile su 31 % više od presadnica starih 30 dana. Statistički značajna interakcija volumena lončića i starosti presadnica pokazuje nam da su presadnice to više ako se uzgajaju u većem (100 ml) ili se još više izduže u najmanjem volumenu (60 ml) sa porastom dana uzgoja u kontejneru.

Najmanje listova po biljci imale su biljke uzgajane u lončićima od 60 ml što dodatno potvrđuje izduženost biljke (tablica 1). Presadnice u lončićima od 100 ml imale su 18, odnosno 12 % više lišća od onih uzgajanih u lončićima od 60 ml, odnosno, 80 ml. Razlika u broju lišća između inokuliranih biljaka i neinokuliranih biljaka nije bilo. Starije presadnice imale su u prosjeku 24 % više lišća od mlađih presadnica lubenica. Interakcija između faktora za ovo svojstvo nije utvrđena.

Promjer stabljike ukazuje nam na čvrstinu presadnice, stoga je u fazi presadnica nužno da biljka ima što deblju stabljiku. Lubenice uzgajane u lončiću od 100 ml bile su u prosjeku šire za 14 odnosno 12 % u odnosu na biljke uzgajane u lončiću volumena 60 odnosno 80 ml (tablica 1). Utjecaj mikorize u ovom svojstvu nije bio značajan za razliku od strarosti presadnica. Naime, starije presadnice imale su 12 % širi promjer od onih uzgajanih 30 dana. Mikoriza u manjim lončićima (80 i 60 ml) značajnije utjeće na povećanje, promjera stabljike, nego što je to slučaj u lončiću od 100 ml, što pokazuje interakcija ova dva svojstva.

Najveću svježu nadzemnu masu imale su presadnice lubenice uzgajane u lončićima od 100 ml (tablica 1). Njihova je masa bila 27 % veća od mase presadnica uzgajanih u lončiću od 80 ml i 25 % od biljka uzgajanih u lončićima od 60 ml. Razlike u masi između biljaka u lončićima od 80 i 60 ml nije bilo. Neinokulirane presadnice lubenica imale su 9 % veću masu od inokuliranih presadnica. Lubenice od 45 dana starosti imale su 25 % veću nadzemnu masu od presadnica starih 30 dana. Interakcija volumena lončića i mikorize pokazuje da sa smanjenjem volumena lončića jača utjecaj mikorize na povećanje nadzemne mase. Dužim uzgojem presadnica veći je porast nadzemne mase u lončićima sa više supstrata.

Dobro razvijen korijenov sistem koji potpuno obavija supstrat preduvjet je za dobar primitak presadnica u polju. Presadnice uzgajane u volumenu lončića od 100 ml imale su 40 % veću masu korijena u odnosu na presadnice iz lončića od 60 ml i 27 % u odnosu na presadnice iz lončića od 80 ml (tablica 1). Biljke uzgajane u volumenu od 80 ml imale su pak 19 % veću masu korijena od biljaka iz lončića od 60 ml. Mikoriza nije značajnije utjecala na razvoj korijenovog sistema. Presadnice starosti 45 dana imale su 36 % veću masu korijena od onih uzgajanih 30 dana. Interakcija istraživanih faktora u ovom svojstvu nije utvrđena.

Tablica 1. Utjecaj volumena lončića, mikorize, i dužine uzgoja na rast i razvoj presadnica lubenica

¹Duncanov multipli test rangova na razini signifikantnosti p<=0.0¸5 za faktor "volumen lončića"
²opravdani F-test na razini signifikantnosti p<=0.0¸5 za faktor "mikoriza" i "starost presadnica", te za inerakcije
³ opravdani F-test na razini signifikantnosti p<=0.0¸5 za faktor "mikoriza" i "starost presadnica", te za inerakcije
⁴nije signifikantno

Zaključak

Na osnovu jednogodišnjih istraživanja, s agronomskog stajališta, najkvalitetnija presadnica dobije se uzgojem u lončićima od 100 ml. Međutim uzimajući u obzir i ekonomičnost proizvodnje zadovoljavajući kvalitet presadnica moguće je postići i uzgojem u lončićima od 80 ml. Preporučuje se saditi presadnice lubenice stare 45 dana jer su znatno razvijenije od presadnica starih 30 dana, te su stoga otpornije na stresove prilikom sadnje u polje. Inkulacija presadnica nije imala značajnijeg utjecaja na razvoj presadnica.

Literatura

1. Borošić J., (2002). Uzgoj presadnica. U knjizi: Povrćarstvo. Zrinski d.d., Čakovec, 93-105

2. Lešić R., (2002). Specijalno povrćarstvo. U knjizi: Povrćarstvo. Zrinski d.d., Čakovec, 107-627

3. Novak B., Žutić I., Toth N., (1999). Utjecaj VA mikorize na rast presadnica i komponente prinosa krastavaca za konzerviranje. Zbornik sažetaka XXXV znanstvenog skupa hrvatskih agronoma "Hrvatska agrikulturna znanost na pragu trećeg tisućljeća". Opatija, 22-25 veljače, 146

4. Styer R.C., Koranski D.S., (1997). Plug & transplant production. Ball Publishing, Batavia, Illinois USA

5. Toth N., Žutić I., Novak B. (1999). Utjecaj starosti presadnica na dinamiku cvatnje tikvica. Zbornik sažetaka XXXV znanstvenog skupa hrvatskih agronoma "Hrvatska agrikulturna znanost na pragu trećeg tisućljeća". Opatija, 22-25 veljače, 147