o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2004:
UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA PRINOS PORILUKA

INTENZITET PLODONOŠENJA SORATA KRASTAVACA ZA PRERADU U ZAVISNOSTI OD NAČINA UZGOJA

RESEARCH ON THE CONTROL OF MAJOR TOMATO CROP PATHOGENS AND PESTS

RESEARCH ON LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DURING STORAGE

UTJECAJ RAZLIČITO PROIZVEDENIH PRESADNICA NA PRINOS BATATA [Ipomoea batatas L. (Lam.)]

POTROŠNJA VODE I MAKROELEMENATA U HIDROPONSKOM UZGOJU RAJČICE

UTJECAJ DUŠIKA I METODE GNOJIDBE NA PRINOS PAPRIKE (Capsicum annuum L. var. grossum)

RESEARCH ON SOME SEEDLING PRODUCTION PARAMETERS OF BRASSICA AND FLOWER CULTURES BRED IN FLOATING-TRAY SYSTEM

VEGETABLE SEED HYDRATION TREATMENT - POSSIBILITIES AND RISKS

DOZIRANJE VODE KORISTEĆI KOEFICIJENT NAVODNJAVANJA

ODABIR SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE ZA ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU "LAKTEC"

EFFECT OF ROW COVERS AND BLACK PLASTIC MULCH ON THE YIELD OF DETERMINATE TOMATOES

MASS LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DUE TO PHYSIOLOGICAL PROCESSES

RESEARCH ON THE INFLUENCE OF EXPLANT TYPE AND VARIETY ON IN VITRO MULTIPLICATION IN LETTUCE

RESEARCH ON THE WATER REGIME OF TOMATOES CULTIVATED IN SOLARIUMS

UTJECAJ VOLUMENA LONČIĆA, MIKORIZE I STAROSTI PRESADNICA NA RAST I RAZVOJ PRESADNICA LUBENICA

DINAMIKA PLODONOŠENJA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

UTJECAJ VOLUMENA SUPSTRATA NA KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

EFFECTS OF DIFFERENT NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF CELERY (Apium graveolens var. L. dulce) IN TURKEY

CRVENICE ISTRE KAO SUPSTRAT ZA POVRĆARSKU PROIZVODNJU

UTJECAJ GIBERELINSKE KISELINE (GA3) NA KOMPONENTE PRINOSA ARTIČOKE

EFFECTS OF NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF ENDIVE (Cichorium endivia L.) IN TURKEY

INFLUENCE OF NITROGEN FERTILIZATION ON THE BACTERIA AND VEGETABLE SEED SYMBIOSIS

SEED BACTERIZATION IN RELATION TO THE RATES AND THE DIFFERENT METHODS OF FERTILIZER APPLICATION TO VEGETABLE SEED CROPS

FERTILIZATION OF BEAN SEED CULTURES WITH MACRO- AND MICRO- ELEMENTS APPLIED ON THE SOIL AND FOLIARLY

INFLUENCE OF WHITE FLEECE ON THE YIELD FORMATION OF EARLY POTATOES

INVESTIGATION OF THE EFFECT OF MALT AND PLANT EXTRACTS ON DIFFERENT PLANT PATHOGENS

ADAPTABILNOST NEKIH NJEMAČKIH I MAĐARSKIH SORATA KRUMPIRA NA RAZLIČITIM LOKACIJAMA U HRVATSKOJ

YELLOW STICKY TRAPS AS A TOOL FOR CONTROLING CABBAGE WHITEFLY (ALEYRODES PROLETELLA L.) ON BRUSSELS SPROUTS

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 39. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2004. godine - OPATIJA
ZLATNA KRUMPIROVA CISTOLIKA NEMATODA (Globodera rostochiensis Woll.) U HRVATSKOJ

Ljerka OŠTREC1, Dinka GRUBIŠIĆ1, Ivan POJE2, Ivan MIKEC2

1Zavod za poljoprivrednu zoologiju, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (kontakt e-mail: ostrec@agr.hr)
2Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

Uvod

Zlatna krumpirova cistolika nematoda Globodera rostochiensis Woll. jedan je od najznačajnijih štetočinja krumpira uopće. Ova je vrsta u Hrvatskoj prvi puta utvrđena 2001.g., od kada se u nas nalazi na A2 listi karantenskih štetočinja bilja. U svijetu se velika pozornost pridaje sustavnom monitoringu rasprostranjenja ovog štetnika te ostalim mjerama kojima se sprječava njegova pojava, odnosno širenje i daljnji porast populacije na već zaraženim površinama. Od 2001.g. u Hrvatskoj se provodi monitoring rasprostranjenja zlatne krumpirove cistolike nematode uz paralelno određivanje patotipova ove vrste. Određivanje patotipova od velike je važnosti za proizvodnju konzumnog krumpira, budući je njihovo poznavanje osnova za pravilan odabir sorata krumpira otpornih na ovog štetnika. Monitoringom su obuhvaćene sve županije Hrvatske, a tijekom 2003.g. osim površina konzumnog krumpira, obavljeno je uzorkovanje, odnosno kontrola površina na kojima se uzgaja sjemenski krumpir.

Materijal i metode

Prilikom prikupljanja uzoraka tla, radi pregleda na prisutnost krumpirovih cistolikih nematoda, korištena je metodika propisana od EPPO (EPPO Standards, PM 3/30(1) cit. Southey,1986). Prema ovoj metodici uzorci tla se uzimaju posebnim sondama s dubine tla do 5 cm. Po 1 ha uzima se 4 uzorka tla, a svaki uzorak čini 100 uboda sondom. Uzorkovanje je provedeno tijekom 2001., 2002. i 2003.godine. Iz osušenih uzoraka tla, Spearsovim flotacionim aparatom (Spears, 1968) izdvajan je materijal cistolikih nematoda. Cistolike nematode podvrgnute su morfološkoj identifikaciji do vrste. U ove svrhe radi se pregled vulvalno-analne regije cista.

Za potrebe određivanja patotipova ostvarena je suradnja s AGES - Insitut für Phytomedizin u Beču gdje je materijal cistolikih nematoda umnožen i testiran Bio-testom. Prema rezultatima Bio-testa moguće je preporučiti prikladan sortiment otpornih sorata krumpira za pojedina zaražena područja Hrvatske.

Rezultati i diskusija

Monitoring rasprostranjenja zlatne krumpirove cistolike nematode tijekom 2001.g. proveden je na prostoru 3 županije: Međimurske, Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske. Analizom prikupljenih 200 uzoraka tla utvrđena je prisutnost ovog štetnika u Međimurskoj (lokalitet Belica) i Varaždinskoj (lokalitet Vidovec) županiji. Daljnjim monitoringom u 2002.g., financiranom od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH, obuhvaćeno je 15 od ukupno 20 hrvatskih županija. Ukupno je analizirano 4000 uzoraka tla prikupljenih na 176 lokaliteta, a zaraza je utvrđena u 4 županije: Međimurskoj (9 lokaliteta), Varaždinskoj (2 lokaliteta), Zagrebačkoj (7 lokaliteta) te Primorsko-goranskoj (4 lokaliteta). Uzorkovanjem su zaključno s 2003.g., kada je prikupljeno daljnjih 3000 uzoraka tla, obuhvaćene sve hrvatske županije, pri čemu su utvrđene i nove zaražene površine u Varaždinskoj županiji.

Podatak o zarazi utvrđenoj na nekim od površina na kojima se uzgaja sjemenski krumpir u Zagrebačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (utvrđeno u 2002. i 2003.g.) ukazuje na ozbiljnost situacije. S obzirom na navedeno treba poduzeti adekvatne mjere opreza glede sprječavanja širenja zaraze na nove prostore. Isto tako veliki broj zaraženih površina na kojima se proizvodi merkantilni krumpir zahtijeva stručni nadzor i ozbiljan pristup daljnjoj organizaciji proizvodnje, uključujući višegodišnji plodored i uzgoj otpornih sorata krumpira.

Identifikacijom patotipova tijekom 2002.g., u AGES - Insitut für Phytomedizin u Beču, analizirano je ukupno 289 uzoraka korijenja krumpira. Na području Međimurske, Varaždinske te Primorsko-goranske županije kao dominantan je utvrđen patotip Ro1, a rezultati ukazuju i na mogući razvoj patotipa Ro5. Testiranje patotipova iz materijala prikupljenog tijekom 2002. g. je u tijeku.

S obzirom na dominantnost patotipa Ro1 potrebno je preporučiti sadnju sorata otpornih na ovaj patotip (Adora, Agata, Agria, Amorosa, Arinda, Berber, Laura, Vineta…). Kod izbora sorata prednost imaju one koje su otporne samo na ciljani patotip, budući otpornost na više patotipova nosi rizik od selekcije novih patotipova. Upravo radi opasnosti od razvoja novih patotipova, ali i pojave nove još agresivnije vrste, blijedožute krumpirove cistolike nematode (Globodera pallida Stone), potrebno je kontinuirano provoditi monitoring rasprostranjanja kao i testove patotipova.

Zaključak

Zlatna krumpirova cistolika nematoda štetnik je pritajene prirode, kojega je u prvim godinama zaraze nemoguće otkriti na osnovu simptoma na nadzemnom dijelu biljke. Upravo u prvim godinama zaraze visina populacije raste intenzivnije nego u kasnijim godinama. Iz navedenoga proizlazi nužnost pravovremenog otkrivanja zaraze, što je jedino moguće kroz analizu uzoraka tla u nematološkom laboratoriju. Monitoring proveden tijekom proteklih godina stoga je nužno provoditi i dalje, uz paralelnu identifikaciju patotipova. Kako je utvrđena i zaraza površina na kojima se proizvodi sjemenski krumpir, potrebno je postrožiti mjere kontrole ovih proizvođača. Prema "Naredbi o poduzimanju mjera radi sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne krumpirove cistolike nematode - Globodera rostochiensis Woll. i sprječavanja pojave blijedožute krumpirove cistolike nematode - Globodera pallida Stone" (Narodne Novine, službeni list Republike Hrvatske, 2002) ministar Ministarstva poljoprivrede i šumarstva RH propisao je minimum mjera kojih se proizvođači moraju pridržavati. Isto Ministarstvo od 2001.g. financira provođenje programa Monitoringa krumpirovih cistolikih nematoda (Globodera rostochiensis i Globodera pallida) u Republici Hrvatskoj, a kojega su nositelji Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH u suradnji s nematolozima Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Literatura

  1. Brown, E.B., (1969). Assesment of the damage caused to potatoes by potato cyst eelworm Heterodera rostochiensis Woll. Annals of Applied Biology 63, 493-502.

  2. EPPO Standards (1999). Guidelines on good plant protection practice, POTATO, PP 2/2 (2) English

  3. Goodey, J. B., M. T. Franklin, J.D. Hooper, (1965). The Nematode Parasites of Plants Catalogued under their Hosts

  4. Haydock, P.P.J., (2000). Potato cyst nematode management, Aspects of Applied Biology 59, The association of applied biologists, c/o Horticulture Research International, Wellesbourne, Warwick CV35 9EF, UK

  5. Marks, R.J., B.B. Brodie, (1998). Potato Cyst Nematodes. Biology, Distribution and Control, C.A.B. International, Wallingford, UK

  6. Narodne Novine, službeni list Republike Hrvatske (2002): "Naredba o poduzimanju mjera radi sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne krumpirove cistolike nematode - Globodera rostochiensis Woll. i sprječavanja pojave blijedožute krumpirove cistolike nematode - Globodera pallida Stone", broj 91, Zagreb

  7. Oštrec, LJ., D. Grubišić, (2003). Rezultati monitoringa zlatne krumpirove cistolike nematode u Republici Hrvatskoj, 2002. godine, Glasilo biljne zaštite, 4: 223-226, Zagreb

  8. Spears, J.F., (1968). The golden nematode. Agr. Handbook U.S. Dept. Agric. 353, 81 pp.

  9. Stanton, J., (2001). Potato cyst nematode, Queensland Horticulture Institute, DPI

  10. Urek, G., S. Lapajne, (2001). The incidence of potato nematode, Globodera rostochiensis (Woll,1923) Behrens, 1975 in Slovenia, Zb. Bioteh. Fak. Univ. Ljublj. Kmet.77-1, 49-58, Ljubljana


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2017 Zdravko Matotan & Abacus