DOZIRANJE VODE KORISTEĆI KOEFICIJENT NAVODNJAVANJA
Ivan ŠIMUNIĆ, Franjo TOMIĆ
Zavod za melioracije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (kontakt e-mail: simunic@agr.hr)
Uvod
Temeljni cilj navodnjavanja je održavanje optimalne vlažnosti tla tijekom vegetacijskog razdoblja. Najbolji prinosi se postižu kada je najpovoljniji odnos zraka i vode u tlu. (Beltrao et al., 1996). Za održavanje optimalne vlažnosti tla, potrebno je znati, pravilno dozirati vodu u praksi navodnjavanja. Učinkovito navodnjavanje zahtijeva poznavanje zalihe vode u tlu i kapacitet tla za vodu (Gerakis and Zalidis, 1998). Unutar doziranja vode temeljna su dva elementa: obrok navodnjavanja i trenutak početka navodnjavanja. Obrok navodnjavanja je količina vode koja se dodaje jednim navodnjavanjem (mm ili m3/ha). Obrok navodnjavanja potrebno je izračunati prije početka navodnjavanja, a isti se može izračunati pomoću formule:
O = 10 x d x vt (PVK - TV).
O = obrok navodanjavanja u mm,
d = dubina vlaženja tla u m,
vt = volumna težina tla (do dubine vlaženja) u gr/cm3,
PVK = poljski vodni kapacitet tla (do dubine vlaženja) u % mase,
TV = trenutačna vlažnost tla (do dubine vlaženja) u % mase.
Trenutak početka navodnjavanja određuje na nekoliko načina, a jedan od načina je obračunavanjem svakodnevne evapotranspiracije, što je ustvari bilanciranje vode u tlu. Metoda bilanciranja vode temelji se na odnosu ukupno utrošene vode i zbroja srednjih dnevnih temperatura zraka. Najčešće se određuje po dekadama.
Materijal i metode
Dvogodišnja istraživanja (2002 - 2003) provedena su na kulturama mrkve i kukuruza u Međimurju, na površini od 10 ha. Navodnjavanje je izvršeno pomoću samohodnog vučenog kišnog krila.
Koeficijent navodnjavanja određivao se dekadno, u razdoblju od 1. travnja do 31. srpnja (za mrkvu) i od 1. svibnja do 20. kolovoza (za merkantilni kukuruz). Terenskim i laboratorijskim analizama utvrđen je tip tla Calcaric Fluvisol.
Za izračunavanje koeficijenta navodnjavanja (po dekadama) bilo je potrebno pratiti slijedeće podatke: vlažnost tla (do dubine navodnjavanja), količinu oborina, srednju dnevnu temperaturu zraka i količinu vode koja se dodala navodnjavanjem. Vlažnost tla određivala se gravimetrijskom metodom. Uzorci tla uzimani su u tri ponavljanja. Nakon toga izračunala se trenutačna vlažnost tla (TV u % mase) i uspoređivala s vrijednosti lentokapilarne vlažnosti tla (LKV u % mase). U trenutku kad se vrijednost trenutačne vlažnosti približila ili izjednačila s vrijednosti lentokapilarne vlažnosti počelo se s navodnjavanjem. Koeficijent navodnjavanja izračunao se prema formuli:
Kn = Koeficijent navodnjavanja, koji predstavlja prosječnu količinu utrošenu vode u mm po 1 stupnju srednje dnevne temperature;
Vt1= Vlažnost tla na početku dekade, do dubine vlaženja u mm;
Vt2 = Vlažnost tla na kraju dekade, do dubine vlaženja u mm;
O = Ukupne oborine koje su pale u dekadi u mm;
N = Količina vode koja je dodana navodnjavanjem u dekadi mm;
St= suma srednjih dnevnih temperatura za odgovarajuću dekadu
Rezultati i rasprava
Temeljem određenih fizikalnih značajki tla izračunati su obroCi navodnjavanja. Obrok navodnjavanja za početni stadij mrkve bio je 15.4 mm, za razvojni stadij mrkve i početni stadij merkantilnog kukuruza iznosio je 23.1 mm i za razvojni stadij merkantilnog kukuruza bio je 38.4 mm.
Podaci za izračunavanje koeficijenta navodnjavanja prikazani su u tablicama 1 i 2.
Potrošnja vode po pojedinom danu izračuna se množenjem koeficijenta navodnjavanja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka (oC). Kada se zbrajanjem potroši količina vode izračunata obrokom navodnjavanja, ponovno se navodnjava s istom količinom vode.
Tablica 1. Razlika u trenutačnoj vlažnosti tla (Vt1-Vt2) do dubine navodnjavanja (mm)
Kultura | Mrkva | Merkantilni kukuruz |
Dekada/ Godina | 2002 | 2003 |
1/10 IV | 4,2* | |
2/10 IV | 38,4* | |
3/10 IV | 35,0* | |
1/10 V | 7,9 | 0,3 |
2/10 V | 1,2 | 3,6 |
3/10 V | 0,8 | 0,1* |
1/10 VI | 3,1* | 3,4* |
2/10 VI | 3,8 | 2,5* |
3/10 VI | 3,3 | 2,0 |
1/10 VII | 4,1 | 2,3 |
2/10 VII | 8,2 | 8,0 |
3/10 VII | 9,6* | 5,2* |
1/10 VIII | | 5,8 |
*Vlaga na početku mjerenja manja nego na kraju mjerenja
Tablica 2. Suma dekadnih srednje dnevnih temperatura zraka (oC), ukupne dekadne oborine (mm) i ukupno dekadno navodnjavanje (mm). Meteorološka postaja Nedelišće
2002 |
| Travanj | Svibanj | Lipanj | Srpanj |
Dekada | ?T.* oC | O.* mm | N.* mm | ?T. oC | O. mm | N. mm | ?T. oC | O. mm | N. mm | ?T. oC | O. mm | N. mm |
I | 71,9 | 3,5 | 10,0 | 159,0 | 0,8 | 23,1 | 176,5 | 20,5 | 23,1 | 206,4 | 9,4 | 38,1 |
II | 100,6 | 54,8 | | 179,6 | 15,2 | 23,1 | 218,0 | 4,5 | 46,2 | 227,4 | 23,3 | 23,1 |
III | 127,7 | 45,5 | | 200,9 | 22,3 | 23,1 | 214,3 | 27,2 | 23,1 | 228,5 | 39,9 | 15,4 |
2003 |
| Svibanj | Lipanj | Srpanj | Kolovoz |
I | 188,2 | 0,0 | 23,1 | 225,3 | 4,0 | 38,4 | 205,5 | 31,5 | 30,0 | 247,2 | 3,2 | 38,4 |
II | 161,9 | 0,0 | 23,1 | 232,5 | 10,9 | 35,0 | 219,9 | 8,8 | 38,4 | 250,0 | 6,2 | 38,4 |
III | 206,8 | 15,1 | 20,0 | 226,7 | 31,5 | 30,0 | 250,1 | 19,9 | 38,4 | 248,9 | 22,4 | |
* T=Temperatura, O=Oborine, N=Navodnjavanje
Rezultati istraživanja koeficijenta navodnjavanja za mrkvu i merkantilni kukuruz prikazani su u tablici 3.
Tablica 3. Koeficijenti navodnjavanja za uzgajane kulture ( mm/oC)
Kultura | Mrkva | Merkantilni kukuruz |
Dekada/ Godina | 2002 | 2003 |
1/10 IV | 0,13 | |
2/10 IV | 0,17 | |
3/10 IV | 0,16 | |
1/10 V | 0,20 | 0,12 |
2/10 V | 0,22 | 0,16 |
3/10 V | 0,23 | 0,17 |
1/10 VI | 0,23 | 0,17 |
2/10 VI | 0,25 | 0,19 |
3/10 VI | 0,25 | 0,28 |
1/10 VII | 0,25 | 0,31 |
2/10 VII | 0,24 | 0,25 |
3/10 VII | 0,20 | 0,25 |
1/10 VIII | | 0,19 |
2/10 VIII | | 0,18 |
Zaključak
Ovaj prilično jednostavan postupak određivanja početka navodnjavanja može biti primjenjen u proizvodnji i na širem području s jednakim ili sličnim pedološkim i klimatskim uvjetima.
Literatura
Beltrao J., Antunes da Silva A., J.B. Asher J.B., (1996). Modeling the effect of capillary water rise in corn yield in Portugal. Irrigation and Drainage Systems, 10:179-186
Gerakis A., Zalidis G.,(1998). Estimating field-measured, plant extractable water from soil properties: beyond statistical models. Irrigation and Drainage Systems, 12:311-322
|