o nama sponzori linkovi novosti forum mapa weba prijava
sve o povrcu na jednom mjestu
savjeti edukacija ponuda - potražnja adresari proizvodnja Pregled cijena
Arhiva
Nađi:
2004:
UTJECAJ SUSTAVA PROIZVODNJE I MIKORIZE NA PRINOS PORILUKA

INTENZITET PLODONOŠENJA SORATA KRASTAVACA ZA PRERADU U ZAVISNOSTI OD NAČINA UZGOJA

RESEARCH ON THE CONTROL OF MAJOR TOMATO CROP PATHOGENS AND PESTS

RESEARCH ON LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DURING STORAGE

UTJECAJ RAZLIČITO PROIZVEDENIH PRESADNICA NA PRINOS BATATA [Ipomoea batatas L. (Lam.)]

ZLATNA KRUMPIROVA CISTOLIKA NEMATODA (Globodera rostochiensis Woll.) U HRVATSKOJ

POTROŠNJA VODE I MAKROELEMENATA U HIDROPONSKOM UZGOJU RAJČICE

UTJECAJ DUŠIKA I METODE GNOJIDBE NA PRINOS PAPRIKE (Capsicum annuum L. var. grossum)

RESEARCH ON SOME SEEDLING PRODUCTION PARAMETERS OF BRASSICA AND FLOWER CULTURES BRED IN FLOATING-TRAY SYSTEM

VEGETABLE SEED HYDRATION TREATMENT - POSSIBILITIES AND RISKS

ODABIR SORATA KUPUSA ZA KISELJENJE ZA ŽUPANIJSKU ROBNU MARKU "LAKTEC"

EFFECT OF ROW COVERS AND BLACK PLASTIC MULCH ON THE YIELD OF DETERMINATE TOMATOES

MASS LOSSES OF POTATO INTENDED FOR PROCESSING DUE TO PHYSIOLOGICAL PROCESSES

RESEARCH ON THE INFLUENCE OF EXPLANT TYPE AND VARIETY ON IN VITRO MULTIPLICATION IN LETTUCE

RESEARCH ON THE WATER REGIME OF TOMATOES CULTIVATED IN SOLARIUMS

UTJECAJ VOLUMENA LONČIĆA, MIKORIZE I STAROSTI PRESADNICA NA RAST I RAZVOJ PRESADNICA LUBENICA

DINAMIKA PLODONOŠENJA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

UTJECAJ VOLUMENA SUPSTRATA NA KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE U HIDROPONSKOM UZGOJU

EFFECTS OF DIFFERENT NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF CELERY (Apium graveolens var. L. dulce) IN TURKEY

CRVENICE ISTRE KAO SUPSTRAT ZA POVRĆARSKU PROIZVODNJU

UTJECAJ GIBERELINSKE KISELINE (GA3) NA KOMPONENTE PRINOSA ARTIČOKE

EFFECTS OF NITROGEN RATES ON THE YIELD AND QUALITY OF ENDIVE (Cichorium endivia L.) IN TURKEY

INFLUENCE OF NITROGEN FERTILIZATION ON THE BACTERIA AND VEGETABLE SEED SYMBIOSIS

SEED BACTERIZATION IN RELATION TO THE RATES AND THE DIFFERENT METHODS OF FERTILIZER APPLICATION TO VEGETABLE SEED CROPS

FERTILIZATION OF BEAN SEED CULTURES WITH MACRO- AND MICRO- ELEMENTS APPLIED ON THE SOIL AND FOLIARLY

INFLUENCE OF WHITE FLEECE ON THE YIELD FORMATION OF EARLY POTATOES

INVESTIGATION OF THE EFFECT OF MALT AND PLANT EXTRACTS ON DIFFERENT PLANT PATHOGENS

ADAPTABILNOST NEKIH NJEMAČKIH I MAĐARSKIH SORATA KRUMPIRA NA RAZLIČITIM LOKACIJAMA U HRVATSKOJ

YELLOW STICKY TRAPS AS A TOOL FOR CONTROLING CABBAGE WHITEFLY (ALEYRODES PROLETELLA L.) ON BRUSSELS SPROUTS

PREZENTIRANI I OBJAVLJENI RADOVI iZ POVRĆARSTVA
pošalji upit
Zbornik sažetaka 39. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma 2004. godine - OPATIJA
DOZIRANJE VODE KORISTEĆI KOEFICIJENT NAVODNJAVANJA

Ivan ŠIMUNIĆ, Franjo TOMIĆ
Zavod za melioracije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska (kontakt e-mail: simunic@agr.hr)

Uvod

Temeljni cilj navodnjavanja je održavanje optimalne vlažnosti tla tijekom vegetacijskog razdoblja. Najbolji prinosi se postižu kada je najpovoljniji odnos zraka i vode u tlu. (Beltrao et al., 1996). Za održavanje optimalne vlažnosti tla, potrebno je znati, pravilno dozirati vodu u praksi navodnjavanja. Učinkovito navodnjavanje zahtijeva poznavanje zalihe vode u tlu i kapacitet tla za vodu (Gerakis and Zalidis, 1998). Unutar doziranja vode temeljna su dva elementa: obrok navodnjavanja i trenutak početka navodnjavanja. Obrok navodnjavanja je količina vode koja se dodaje jednim navodnjavanjem (mm ili m3/ha). Obrok navodnjavanja potrebno je izračunati prije početka navodnjavanja, a isti se može izračunati pomoću formule:

O = 10 x d x vt (PVK - TV).
O = obrok navodanjavanja u mm,
d = dubina vlaženja tla u m,
vt = volumna težina tla (do dubine vlaženja) u gr/cm3,
PVK = poljski vodni kapacitet tla (do dubine vlaženja) u % mase,
TV = trenutačna vlažnost tla (do dubine vlaženja) u % mase.

Trenutak početka navodnjavanja određuje na nekoliko načina, a jedan od načina je obračunavanjem svakodnevne evapotranspiracije, što je ustvari bilanciranje vode u tlu. Metoda bilanciranja vode temelji se na odnosu ukupno utrošene vode i zbroja srednjih dnevnih temperatura zraka. Najčešće se određuje po dekadama.

Materijal i metode

Dvogodišnja istraživanja (2002 - 2003) provedena su na kulturama mrkve i kukuruza u Međimurju, na površini od 10 ha. Navodnjavanje je izvršeno pomoću samohodnog vučenog kišnog krila. Koeficijent navodnjavanja određivao se dekadno, u razdoblju od 1. travnja do 31. srpnja (za mrkvu) i od 1. svibnja do 20. kolovoza (za merkantilni kukuruz). Terenskim i laboratorijskim analizama utvrđen je tip tla Calcaric Fluvisol.

Za izračunavanje koeficijenta navodnjavanja (po dekadama) bilo je potrebno pratiti slijedeće podatke: vlažnost tla (do dubine navodnjavanja), količinu oborina, srednju dnevnu temperaturu zraka i količinu vode koja se dodala navodnjavanjem. Vlažnost tla određivala se gravimetrijskom metodom. Uzorci tla uzimani su u tri ponavljanja. Nakon toga izračunala se trenutačna vlažnost tla (TV u % mase) i uspoređivala s vrijednosti lentokapilarne vlažnosti tla (LKV u % mase). U trenutku kad se vrijednost trenutačne vlažnosti približila ili izjednačila s vrijednosti lentokapilarne vlažnosti počelo se s navodnjavanjem. Koeficijent navodnjavanja izračunao se prema formuli:



Kn = Koeficijent navodnjavanja, koji predstavlja prosječnu količinu utrošenu vode u mm po 1 stupnju srednje dnevne temperature;
Vt1= Vlažnost tla na početku dekade, do dubine vlaženja u mm;
Vt2 = Vlažnost tla na kraju dekade, do dubine vlaženja u mm;
O = Ukupne oborine koje su pale u dekadi u mm;
N = Količina vode koja je dodana navodnjavanjem u dekadi mm;
St= suma srednjih dnevnih temperatura za odgovarajuću dekadu

Rezultati i rasprava

Temeljem određenih fizikalnih značajki tla izračunati su obroCi navodnjavanja. Obrok navodnjavanja za početni stadij mrkve bio je 15.4 mm, za razvojni stadij mrkve i početni stadij merkantilnog kukuruza iznosio je 23.1 mm i za razvojni stadij merkantilnog kukuruza bio je 38.4 mm.

Podaci za izračunavanje koeficijenta navodnjavanja prikazani su u tablicama 1 i 2.

Potrošnja vode po pojedinom danu izračuna se množenjem koeficijenta navodnjavanja sa srednjom dnevnom temperaturom zraka (oC). Kada se zbrajanjem potroši količina vode izračunata obrokom navodnjavanja, ponovno se navodnjava s istom količinom vode.

Tablica 1. Razlika u trenutačnoj vlažnosti tla (Vt1-Vt2) do dubine navodnjavanja (mm)

KulturaMrkvaMerkantilni kukuruz
Dekada/ Godina20022003
1/10 IV4,2* 
2/10 IV38,4* 
3/10 IV35,0* 
1/10 V7,90,3
2/10 V1,23,6
3/10 V0,80,1*
1/10 VI3,1*3,4*
2/10 VI3,82,5*
3/10 VI3,32,0
1/10 VII4,12,3
2/10 VII8,28,0
3/10 VII9,6*5,2*
1/10 VIII 5,8
*Vlaga na početku mjerenja manja nego na kraju mjerenja

Tablica 2. Suma dekadnih srednje dnevnih temperatura zraka (oC), ukupne dekadne oborine (mm) i ukupno dekadno navodnjavanje (mm). Meteorološka postaja Nedelišće

2002
 TravanjSvibanjLipanjSrpanj
Dekada?T.*
oC
O.*
mm
N.*
mm
?T.
oC
O.
mm
N.
mm
?T.
oC
O.
mm
N.
mm
?T.
oC
O.
mm
N.
mm
I71,93,510,0159,00,823,1176,520,523,1206,49,438,1
II100,654,8 179,615,223,1218,04,546,2227,423,323,1
III127,745,5 200,922,323,1214,327,223,1228,539,915,4
2003
 SvibanjLipanjSrpanjKolovoz
I188,20,023,1225,34,038,4205,531,530,0247,23,238,4
II161,90,023,1232,510,935,0219,98,838,4250,06,238,4
III206,815,120,0226,731,530,0250,119,938,4248,922,4 
* T=Temperatura, O=Oborine, N=Navodnjavanje

Rezultati istraživanja koeficijenta navodnjavanja za mrkvu i merkantilni kukuruz prikazani su u tablici 3. Tablica 3. Koeficijenti navodnjavanja za uzgajane kulture ( mm/oC)

KulturaMrkvaMerkantilni kukuruz
Dekada/ Godina20022003
1/10 IV0,13 
2/10 IV0,17 
3/10 IV0,16 
1/10 V0,200,12
2/10 V0,220,16
3/10 V0,230,17
1/10 VI0,230,17
2/10 VI0,250,19
3/10 VI0,250,28
1/10 VII0,250,31
2/10 VII0,240,25
3/10 VII0,200,25
1/10 VIII 0,19
2/10 VIII 0,18

Zaključak

Ovaj prilično jednostavan postupak određivanja početka navodnjavanja može biti primjenjen u proizvodnji i na širem području s jednakim ili sličnim pedološkim i klimatskim uvjetima.

Literatura

  1. Beltrao J., Antunes da Silva A., J.B. Asher J.B., (1996). Modeling the effect of capillary water rise in corn yield in Portugal. Irrigation and Drainage Systems, 10:179-186

  2. Gerakis A., Zalidis G.,(1998). Estimating field-measured, plant extractable water from soil properties: beyond statistical models. Irrigation and Drainage Systems, 12:311-322


Sva prava pridržava (c) 2003 - 2024 Zdravko Matotan & Abacus